Koliko je uopće sigurna gradnja u Dalmaciji u slučaju potresa?

Stolac u Bosni i Hercegovini još uvijek se trese. U nedjelju ujutro  je zabilježen novi. Baš kao i onaj koji se dogodio u petak kasno navečer, tako je i ovaj na noge digao građane diljem Dalmacije. Dalmacija je bez većih šteta. Ali koliko je sigurna gradnja u Dalmaciji u slučaju potresa i kako je sustav pripremljen na eventualne posljedice koje bi za sobom mogao donijeti razoran potres?

Potrese nažalost nije moguće spriječiti, no provođenje adekvatnih mjera, pripremljenost društva i propisna izgradnja od iznimne su važnosti. Urušavanja građevina, kao prilikom zagrebačkog i petrinjskog potresa, u Dalmaciji ipak nisu moguća, poručuje struka.

Sve što je građeno iza 1981. godine, ne samo u Splitu nego i u Dalmaciji općenito, vrlo je solidno građeno i jako je otporno na potrese, tu se eventualno može dogoditi neka manje šteta i kod najvećih potresa. Gradnja od 1964. pa do 1981. nešto je blaža ali još uvijek je to sasvim sigurno i ne bi se trebalo očekivati ljudska stradavanja, ali neka oštećenja, da.

Ono što Dalmaciju čini dodatno otpornijom na potres su ulaganja u rekonstrukciju i obnovu građevina. Područje na kojem se mogu očekivati eventualne veće materijalne štete je Dubrovačko-neretvanska županija. Najugroženija područja su od Stona pa do Stoca, gdje su moguće magnitude do 7.5. Po studijama koje su do sad rađene, Split može pogoditi magnituda do 5.5.  Nikad ne možemo sa sigurnošću isključiti da su se ipak negdje gradile nespretne i loše građevine. Međutim u većini slučajeva gradnja je zadovoljavajuća i to solidno zadovoljavajuća. Ne bismo morali strahovati od potresa.

U slučaju štete većih razmjera, iz županijskog stožera civilne zaštite poručuju da su spremni na sve scenarije. Civilna zaštita naime raspolaže postrojbama opće namjene kao i postrojbama specijaliziranim za spašavanje iz ruševina. Postoji i regionalno skladište civilne zaštite s opremom za spašavanje i šatorima za prihvat ljudi a također i vatrogasci imaju svoje postrojbe za spašavanje iz ruševina. Dio građana ipak je u strahu od potresa. Međutim, većina se u Dalmaciji osjeća sigurno.

– Prema ovoj našoj lijepoj Zemlji smo jako nepravedni i ona nam nekako mora pokazati da se loše prema njoj odnosimo – zaključuje za N1 splitski sugovornik. Osim ovoga kako se ponašamo, važno je znati i kako se ponašati u slučaju eventualne katastrofe, kako bi tad mogli pomoći sebi ali i drugima oko sebe.

Z.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Seizmolog pojasnio zašto potres u Hercegovini nije bio toliko razoran kao gotovo identičan petrinjski