Kruzeri eko bombe: Jedan zagađuje kao mililjun automobila – Dubrovnik najugroženiji

Dosadašnja istraživanja govorila su da kruzer s tri tisuće gostiju prosječno zagađuje zrak gore nego 12.000 automobila, da bi se sad pokazalo da je stanje neusporedivo gore. Istraživački tim Dispatchesa sa Channel 4 potajno je postavio uređaje za mjerenje zagađenja na jedan od kruzera i došao do rezultata da jedan takav putnički brod zrak zagađuje kao milijun automobila.

Pa ako znamo da je u Hrvatskoj registrirano oko 1,7 milijuna automobila, ispada da već i samo dva kruzera ispuštaju više mikroskopsih čestica odgovornih za nastanak raka, astme, KOPB-a i sličnih užasa nego što to čine svi automobili u našoj zemlji skupa.

A samo u Dubrovnik usred ljeta događa se da u jednom danu u gradu pristane sedam kruzera.

Uz takve rezultate postaju jasni uzroci onoga što je prije nekoliko dana objavila ekološka udruga Eko Omblići, pozivajući se na dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam:

“Dubrovnik ima najveće taloženje sumpora (31,13 kg/ha, a normalno je između 5-6 kg /ha) u moru, zbog silnih kruzera koji koriste jefitina visokosumporna goriva!” Carić je još prije nekoliko godina iznio podatak da naša zemlja godišnje od posjeta kruzera zaradi 53 milijuna eura, ali da istodobno zbog ekoloških šteta pretrpi 338 milijuna eura troškova. Kruzeri kao pogonsko gorivo koriste mazut, praktično nusprodukt nakon što rafinerije iz nafte prethodno destiliraju sve moguće benzine, dizel i slična goriva.

Sagorijevanje takvog goriva po okoliš je jezivo sve kad se i ne uzima u obzir užasne količine CO2 koje takvi brodovi ispuštaju u atmosferu. Mjerni instrumenti s broda Oceana prijevoznika P&O Cruises pokazali su da je koncentracija mikroskopskih čestica štetnih po zdravlje ljudi na palubi niz vjetar od dimnjaka 84.000 čestica po kubičnom centimetru. Na dijelu palube najbližem dimnjacima koncentracija je bila već 144.000 čestica po kubičnom centru, i to s vršnom vrijednosti od čak 226.000 čestica.

Usporedbe radi, usred radnog dana u najstrožem centru Londona koncentracija je 38.400 čestica. Drugim riječima, ako se ono što se reklamira kao vrhunac turističkog luksuza s jedne i zlatna koka turizma s druge strane, usporedi sa zagađenjima svjetskih gradova, dođe se do zaključka da je zagađenje na palubama kruzera na kojima se turisti sunčaju otprilike onakvo kakvo se običava očekivati u centru Delhija ili Šangaja, donosi Express.hr.

Rad na kruzeru pokazuje se odjednom kao izrazito rizično zanimanje, a posjet kruzera gradovima kao najgori zamislivi udar stakleničkih plinova, sumporovih i dušikovih oksida, te cijelog niza sve gorih od najgorih čestica. Tvrtka P&O Cruises brani se da je od 2005. smanjila potrošnju goriva na svojim brodovima za 28 posto. Međutim, gola je činjenica da je u prosincu prošle godine Dubrovnik uvršten kao jedna od šest svjetskih destinacija koje su uništili učestali posjeti kruzera.

Problem je i sa zagađenjem zraka, koje utječe na niz problema, pa čak i eroziju kamenih građevina, ali i s ispuštanjem otpadnih voda u lukama, s utjecajem na kulturu života u malim gradovima i nizom drugih stvari. Na listi mjesta koje su uništili kruzeri tada su navedeni još i Belize, Aljaska, Antarktika, otok Svalbard u Norveškoj, te Venecija.

Venecija je pritom istaknuta kao apsolutno najgore ekološki devastirana, a Dubrovnik je skoro u svemu gradić koji trpi iste probleme kao i Venecija.

EK-ova Opća uprava za okoliš ovaj problem zasad temeljito ignorira, što se čini da neće moći još dugo jer su Venecijanci krenuli u borbu protiv kruzera u svom gradu javnim prosvjedima i peticijama. A kao što je Venecija pod zaštitom UNESCO-a, tako je i Dubrovnik koji protiv kruzera u svojoj luci ima podjednako snažne argumente. Istodobno, Split se svim silama trsi postati jednako posjećena destinacija za kruzere kao što je to danas Dubrovnik.

Pula podno Arene želi izgraditi veliki terminal za kruzere?!

I Pula ima planove, nakon što je nedavno od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom dobila 14 hektara državnog zemljišta na Vellelungi, za izgradnju putničkog terminala. Prema najavama Pula bi trebala postati prvo kruzer odredište na Jadranu. Do sada je Pulu posjećivalo oko devet kruzera na ljeto, primjerice prošle godine, a njihov broj bi se drastično povećao ukoliko bi se ostvarili planovi o izgradnji kruzing terminala i to u neposrednom susjedstvu simbola Pule – Arene.

Nije stoga čudno da se kao mogući partneri zainteresirani za izgradnju terminala spominju upravo Talijani, Venezia terminal passeggeri koje je dioničko društvo čiji je osnivač i venecijanska Lučka uprava. Nakon što je objavljena vijest o dodjeli zemljišta a istarski župan se požurio pohvaliti kako imaju zainteresirane investitore reagirao je i poznati pulski arhitekt Bruno Nefat.

Nefat: Vallelunga promašena lokacija

– Ovo je već teško za pojmiti – na Vallelungi se NIKAD, niti jednim dokumentom nije ozbiljno razmatrala lokacija za kruzere. Plitko, muljevito, potrebna velika nasipavanja… što mislite, zašto Austrijanci na toj lokaciji nisu predviđali luku? Dalje, u tom dijelu luke, koliko me pamćenje služi, je još u 80-tim godinama fizikalnom analizom utvrđena mogućnost pojave stojnog vala – tko zna što je to, ne bi mu palo na pamet tu predviđati luku. Treće, pa zar terminal nije planiran i u sklopu projekta “Riva” (dodijeljena nagrada) kao i ranije uz lukobran, na Smokvici, u sklopu projekta “Brijuni rivijera”? Po drugi put, nakon bazena, potpuni PROMAŠAJ lokacije, napisao je Nefat na facebooku.

Po svemu sudeći, moguće je da se Pula ne treba bojati najezde kruzera u tako skoroj budućnosti ako ćemo izgradnju čekati barem kao projekt Brijuni rivijera. No, i sadašnji broj uplovljavanja, očito je prema objavljenim podacima, ugrožava i stanovništvo i Arenu a upitna je korist od gostiju koji u nekoliko sati protutnje gradom.

(iPress)