Loša vijest s Crvene liste zaštićenih vrsta: Kultne grabljivice u strmom padu
Kultnim vrstama poput andskog kondora, sekretara, kratkorepog orla i velikog orla sada prijeti visoki rizik od izumiranja, utvrdio je BirdLife Internationa. Ovi nalazi organizacije BirdLife International čine dio godišnjeg ažuriranja informacija za ptice na Crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN-a. Za neke vrste, ozbiljnost i uzroci opadanja broja zrcali katastrofalnu krizu strvinara posljednjih godina – zabrinjavajući znak da bi se problemi mogli širiti na nove vrste i nove kontinente.
BirdLife International, Cambridge, UK – Andskom kondoru (Vultur gryphus) – nacionalnoj ptici Čilea, Kolumbije, Ekvadora i Bolivije – sada globalno prijeti izumiranje. Amblemskim vrstama podignut je stupanj prijetnje na Osjetljive u ažuriranju Crvene liste 2020, što je potaknulo strah da se kriza koja je dovela mnoge azijske i afričke strvinare do ruba izumiranja proširila na Južnu Ameriku.
S rasponom krila od preko tri metra, andski kondor jedna je od najvećih letećih ptica na svijetu, koja stvara nezamjenjivu siluetu dok lebdi iznad Anda na visinama do 6500 metara. Također, to je jedna od najdugovječnijih vrsta ptica, s prirodnim životnim vijekom do 70 godina. Međutim, ovog veličanstvenog čistača zadesio je nagli pad populacije u posljednjih nekoliko godina zbog proganjanja i trovanja. Namjerno pucaju na njega ili ga truju otrovnim mamcima za odmazdu zbog izrazito rijetkih napada na stoku. Na njega utječe i ilegalna upotreba u folklornim događanjima i trgovini, a može umrijeti i probavljanjem olovne sačme zaostale u strvini.
“Andski kondor stvorenje da traje. Ali ljudi ugrožavaju njegovu prirodnu životnu strategiju ‘živi sporo, umri star’, uzrokujući visoke stope smrtnosti, od čega će se teško oporaviti”, kaže Ian Davidson, regionalni direktor BirdLifea za američke kontinente. “Ova ikonična grabljivica može se pronaći u andskom folkloru od 2500 godina p.n.e. Izgubiti je sada bila bi tragedija, kako za južnoameričku kulturu, tako i za ekosustave”.
No, možemo biti zahvalni da se diljem područja rasprostranjenosti kondora odvijaju programi uzgoja u zatočeništvu, edukacije lokalne zajednice i obnove staništa. U središnjem Ekvadoru 2014. osnovan je Biološki rezervat Antisanilla da štiti jedno od najvažnijih područja gniježđenja andskog kondora. Istraživači sa svih strana Amerike istražuju i satelitski prate divlje populacije da dobiju dodatni uvid u njihovo kretanje. Međutim, uvrštenje ove vrste među globalno Osjetljive naglašava potrebu za jačanjem rada na zaštiti i suradnjom s vlastima kako bi se osnažili zakoni protiv trovanja.
Afričke grabljivice iz savane pod prijetnjom
Diljem Afrike, radi se na zaustavljanju katastrofalnog opadanja strvinara – ali nove informacije otkrivaju da druge grabljivice afričke savane doživljavaju slične uzbunjujuće stope opadanja. Sekretar (Sagittarius serpentarius), markantna vrsta poznata po svojoj metodi gaženja plijena poput miševa i zmija kako bi ih ubili, jedna je od tri vrste novo proglašene kao Ugrožene i sada se smatra da se suočava s vrlo visokim rizikom od izumiranja. Tu pripadaju i veliki orao(Polemaetus bellicosus) te kratkorepi orao (Terathopius ecaudatus). Gubitak i propadanje staništa, trovanje, krivolov i uznemiravanje – sve su to vjerojatni čimbenici tog pada, ali potrebno je još istraživanja za identifikaciju osnovnih uzroka i najučinkovitijeg načina njihovog rješavanja.
“Iako je loša vijest svaki put kad je neka vrsta proglašena ugroženom, to ne mora biti tragedija”, kaže Ian Burfield, globalni koordinator za znanost u BirdLife Internationalu. “Mnogim vrstama put prema oporavku započinje ovdje, jer uvrštenje na listu donosi vidljivost njihovoj nevolji i pomaže podići prioritet njihove zaštite. Problemi koje je navela Crvena lista trebali bi tvoriti fokus daljnjeg istraživanja i djelovanja.”
Oporavak crvene lunje zahvaljujući programu zaštite Crvena lunja (Milvus milvus) je sjajan primjer dobrobiti koju takav program zaštite može donijeti. Ova graciozna grabljivica ranije je bila smatrana Gotovo ugroženom, uslijed pada u njenom osnovnom području rasprostranjenosti u Europi zbog trovanja pesticidima, progona i prenamjene zemljišta. Pravna zaštita prema EU Direktivi o pticama dovela je do akcijskog plana i ciljanog programa zaštite šireg područja rasprostranjenosti te vrste, uključujući projekte reintrodukcije velikih razmjera i edukaciju zajednice. Uspjeh tih mjera doveo je do oporavka vrste od ranijih padova, te se nastavlja povećavati i širiti, što objašnjava njenu reklasifikaciju i uvrštenje u Najmanje zabrinjavajuće, najnižu kategoriju rizika od izumiranja.
Trovanje i progon i dalje su prepreke punom oporavku crvene lunje na nekim područjima, tako da ima još mnogo posla. Ipak, njen preporod pruža inspirativan model zaštite grabljivica velikih razmjera širom svijeta.
Goran Šikić, Udruga Biom, BirdLife Croatia