Loše stanje polarne kape na Sjevernom polu: “Led je najtanji od kad je satelitskog mjerenja”

Ekstremni događaji u 2020. godini bilježe se i na Sjevernom polu gdje je oporavak ledenog pokrova rekordno spor. Prvi put otkad su evidencije započele, glavni rasadnik arktičkog morskog leda u Sibiru još se nije počeo smrzavati krajem listopada.

Ledni pokrov na Sjevernom polu ima godišnje oscilacije, na proljeće dolazi do njegovog smanjenja, a tijekom jeseni prisutno je značajno širenje i podebljanje pokrova.

Zahvaljujući konstantnoj ekstremnoj toplini oporavak ledenog pokrova ove jeseni je iznimno spor. More se još nije smrznulo ni uz obale Sibira, a polarna kapa već je odavno trebala biti “kompaktna”, piše Istramet.

Odstupanje temperature zraka na Arktiku ovih dana iznosi ogromnih +4,5 °C, što je daleko više u odnosu na prosjek sjeverne hemisfere koja bilježi +1,2 °C, piše Istramet.

Kao kuriozitet možemo spomenuti kako je Južni pol hladniji od prosjeka, ali odstupanje iznosi “tek” -0,9 °C.

Arktik nestaje pred našim očima

– Nedostatak zamrzavanja ove jeseni je bez presedana u sibirskom arktičkom području – rekao je Zachary Labe, postdoktorski istraživač na Sveučilištu u Coloradu. Kaže da je to u skladu s očekivanim utjecajem klimatskih promjena na koje utječu ljudi.

– 2020. je još jedna godina koja na Arktiku donosi brze promjene. Bez sustavnog smanjenja stakleničkih plinova, vjerojatnost našeg prvog ljeta bez leda nastavit će se povećavati do sredine 21. stoljeća – odgovorio je za britanski Guardian.

Toplija temperatura zraka nije jedini čimbenik koji usporava stvaranje leda. Klimatske promjene također potiskuju više mirnih atlantskih struja na Arktik i razbijaju uobičajeno raslojavanje između toplih dubokih voda i hladne površine. To također otežava stvaranje leda.

– Led je najtanji od kad su počela satelitska mjerenja, 1979. godine – rekao je Walt Meier, stariji znanstveni suradnik u američkom Nacionalnom centru za podatke o snijegu i ledu. Rekao je da velik dio starog leda na Arktiku sada nestaje, a sezonski led postaje tanji. Ukupno je prosječna debljina upola manja od one iz 1980-ih.

Domino efekt koji je već počeo

Laptevsko more je poznato je kao mjesto gdje se rađa arktički led, koji se rano zimi stvara duž tamošnje obale, a zatim odlazi prema zapadu noseći hranjive sastojke preko Arktika, prije nego što se u proljeće razbije u tjesnacu Frama između Grenlanda i Svalbarda. Ako se led stvori kasno u Laptevskom moru, bit će tanji i time je vjerojatnije da će se otopiti prije nego što stigne do tjesnaca Fram. To bi moglo značiti manje hranjivih sastojaka za arktički plankton, koji će tada imati smanjeni kapacitet za izvlačenje ugljičnog dioksida iz atmosfere.

Otvorenije more znači i veću turbulenciju u gornjem sloju Arktičkog oceana, koji iz dubine izvlači više tople vode.

Dor. Stefan Hendricks, specijalist za fiziku morskog leda s Instituta Alfred Wegener, rekao je da su trendovi topljenja morskog leda mračni, ali ne i da je ovo iznenađujuće.

– Više je frustrirajuće nego šokantno. To prognoziramo već dugo, ali donositelji odluka nisu uopće reagirali na valjan način. Domino efekt je već započeo – zaključuje.

I.B.