Mapiranje karipskih koraljnih grebena kao način borbe s klimatskim promjenama

KARIBI – Znanstvenici su mapirali koraljne grebene na Karibima kako bi identificirali one koji imaju najviše izgleda i za koje je najvjerojatnije da će preživjeti klimatske promjene. Gotovo polovica koraljnih grebena nestala je od 1950. godine.

Koralji s najvećim potencijalom da izbjegnu uništenje od morskih toplinskih valova pretežno se nalaze duž sjeverne obale Kube, a druga obećavajuća mjesta su grupirana oko Bahama, Dominikanske Republike, Guadeloupea, Haitija, istočne Jamajke i američke države Florida.

Koraljni grebeni su čuda oceana

Koraljni grebeni se sastoje od stotina tisuća sićušnih stvorenja i jedan su od najugroženijih ekosustava na planetu.

Prema nedavnom izvješću IPCC-a (najviša UN-ova izvješća koja objavljuju znanstvenici), pri zagrijavanju do 1,5 C, očekuje se da će preživjeti samo 10 do 30% koraljnih grebena. Ako je zagrijavanje iznad toga, izgledi za preživljavanje tad drastično opadaju, piše BBC News.

Tim znanstvenika usporedio je različite klimatske modele i ispitao čimbenike kao što su šteta od uragana i toplinski stres. Iskoristili su ove podatke za definiranje popisa koralja koji su na popisu za zaštitu zbog njihove bolje otpornosti na klimatske promjene.

– Lociranje i upravljanje mjestima koja imaju najviše šanse, odnosno najviše obećavaju što se tiče održavanja ključnih vrsta i bit će od krucijalne važnosti za opstanak ovih dragocjenih staništa, dok se planet sve više nastavlja zagrijavati – rekla je voditeljica istraživanja Iliana Chollett.

– Toplinski stres može uzrokovati umiranje koralja. Znanstveni uvidi i saznanja već oblikuju smjer kojim je potrebno krenuti radi očuvanja grebena kako bi se pružila trajna, klimatski pametna zaštita za one ekosustave koji će najvjerojatnije preživjeti ovo stoljeće – dodala je Ximena Escovar-Fadul, članica globalne ekološke neprofitne organizacije The Nature Conservancy.

No znanstvenici ističu da njihovo istraživanje, u skladu s drugim studijama, pokazuje da koraljni grebeni neće preživjeti zagrijavanje od 2 C, što znači da je hitno potrebno značajnije smanjenje emisije stakleničkih plinova kako bi se grebeni spasili za buduće generacije.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Global Change Biology.

Z.G.