MASLINARENJE Zašto opožarene površine pošumljavamo borom?
Kolumnist Maslinara Sinaj Bulimbašić pita se zašto se opožarene površine umjesto rogačem, planikom, česminom, oskorušom i medonosnim bagremom, ponovno sade borom.
Maslinar koji ima jedan hektar maslinika, može godišnje pravilnim uzgojem „zarobiti“ oko 30 tona CO2, te ga prodati po cijeni od 60 eura/tona i zaraditi oko 1800 eura!
Europski program za praćenje klimatskih promjena Kopernik objavio je da je ova godina imala najtoplije ljeto u svim članicama Europske unije. Temperatura od početka lipnja do kraja kolovoza bila je za gotovo jedan stupanj viša u odnosu na prosjek ljetnog razdoblja od 1991. do 2020. godine. Podaci nam pokazuju da je u stoljetnom praćenju povećanja temperature u Europi ovo ljeto najtoplije, a ujedno je i najveći porast temperature u tako kratkom vremenu.
Zeleni plan
Prema podacima klimatoloških istraživanja programa Kopernik, ovogodišnji kolovoz je bio gotovo identičan kao i 2017. godine, a to znači globalno treći najtopliji ljetni mjesec u povijesti mjerenja i to za 0,3 stupnja topliji od prosjeka od 1991.-2020. godine. Pri tome su sjeverne zemlje Europske unije bile manje izložene visokim temperaturama, ali su mediteranske zemlje imale rekordno visoke i dugotrajne temperature.
Europska unija pilot programom Zeleni plan teži da Europa bude prvi neutralni kontinent s održivom ekonomijom i sadnjom drveća, koje za sebe vežu više CO2 iz atmosfere. Klimatske promjene koje se danas događaju na našem planetu su realna prijetnja poljoprivrednoj proizvodnji, stoga nam je jedini i glavni cilj očuvanje Zemlje za budućnost.
Posebno je važno saditi zimzeleno drveće, kao što su masline, pa tako maslinar koji ima jedan hektar maslinika, može godišnje pravilnim uzgojem „zarobiti“ oko 30 tona CO2, te ga prodati po cijeni od 60 eura/tona i zaraditi oko 1800 eura. U programu projekta možemo izračunati početnu količinu CO2 koju svaki maslinar može „zarobiti“ u svom masliniku.
Osamdeset posto bora
Ovaj proces „zarobljavanja“ CO2 je sasvim prirodan i ne zahtijeva posebne tehnologije i aktivnosti. Pravilnim radom i dogovorenim ekološnim mjerama u masliniku apsorbira se CO2 i tako se „zarobljava“. Istraživanja su pokazala da maslina to brže i kvalitetnije radi, ali i dugotrajnije, od nekih drugih biljaka.
U svjetlu ovoga dosad napisanog zanimljiva je kampanja pošumljavanja sadnjom sadnica na opožarenim površinama u Dalmaciji. Prema podacima organizatora do sada je posađeno preko 85.000 novih stabala – preko 80 posto sadnica bora. Ova hvalevrijedna akcija domaćih, ali i stranih volontera, uz financijsku pomoć fondova Europske unije, nije dobro prihvaćena i podržana od strane dalmatinskih poljoprivrednika.
Naime, površine kojima „gospodare“ Hrvatske šume, a koje su donedavno bile poljoprivredne površine, umjesto da se zasade plemenitim i korisnim stablima rogača, planike, česmine, oskoruše i medonosnog bagrema, ponovno se sade „pirovitim“ borom. Tako ovim postupcima, plemenitim i korisnim u začetku, ne doprinosimo obnovi i revitalizaciji prirode, već upravo suprotno devastaciji već zapuštene prirode.
Sinaj Bulimbašić
PROČITAJTE JOŠ:
SAVJETI Pet najčešćih pogrešaka u berbi maslina