Mediteran se zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka

BARCELONA - Gradovi uz Sredozemno more, uključujući hrvatske na Jadranu, trebaju graditi zgrade koje troše manje energije, širiti parkove i smanjiti automobilski promet.

Sve to potrebno je učiniti jer su klimatske promjene dovele do opasnih ekstremnih temperatura, rekao je glavni tajnik Unije za Mediteran (UfM) Nasser Kamel u intervjuu Hini. Kamel će u četvrtak u Zagrebu sudjelovati na 3. ministarskoj konferenciji Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju.

Unija za Mediteran, međuvladina organizacija sa sjedištem u Barceloni, obuhvaća sve zemlje Europske unije te države južnog i istočnog Sredozemlja, njih ukupno 42.

Ministri prostornog uređenja predstavili su prije pet godina zajedničku urbanu agendu, a onda usvojili i Strateški akcijski plan urbanog razvoja do 2040. Taj plan je okvir kojeg bi se trebale držati sve zemlje prilikom kreiranja i provođenja politika vezanih za gradove.

- Većina planera za urbano uređenje i donositelja političkih odluka upoznata je s našom strategijom, ali je potrebno vidjeti što napraviti dalje kako bi gradovi postali zeleniji, s više energetski učinkovitijih zgrada - rekao je Kamel.

Napominje da je u javnosti znatno porasla svijest o potrebi transformacije gradova, jer su stanovnici Mediterana u četiri godine bili suočeni s toplinskim valovima, šumskim požarima, nestašicom vode i olujama.

- Ljudi shvaćaju da se dosadašnje ponašanje ne može nastaviti - naglašava glavni tajnik UfM-a ističući da vremenski uvjeti u mediteranskim zemljama, osobito ljeti, postaju ekstremni.

Gradovi su glavni zagađivač okoliša. Pokrivaju 2 posto svjetskog kopna no proizvode 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i koriste 78 posto svjetske energije. Kamel kaže da bi stambene zgrade u njima morale trošiti manje energije.

- Nastojimo potaknuti svijest među studentima, arhitektima, građevinskim inženjerima i onima koji planiraju razvoj gradova o novim kriterijima prilikom gradnje, da njihovi projekti imaju komponentu održivosti - kazao je.

Mediteransko more i njegove obale zagrijavaju se 20 posto brže od svjetskog prosjeka pa je to, nakon Arktika na sjeveru, drugo najugroženije područje, podatak je UfM-a.

Pozivajući se na izvještaj UN-a na kojem je radilo više od 100 znanstvenika, Kamel upozorava da će gradovi južne Europe imati iste vremenske uvjete, "ako ne i gore", kao gradovi u Egiptu, Tunisu ili Alžiru na sjeveru Afrike.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

HINA