Molekularna biologinja: "Istarska flora neistraženo je područje čija me ljepota fascinira"

Dr. sc. Danijela Poljuha, molekularna biologinja i voditeljica Genetičkog laboratorija u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču. Objasnila je kako se Istra nosi s invazivnim vrstama, koje su njihove prednosti, ali i temama kao što je popularizacija mikroskopije u školama.

- Za početak, podsjetimo se što su to invazivne strane vrste. To su strane vrste koje unošenjem ili širenjem na nekom području ugrožavaju ili štetno utječu na bioraznolikost i zdravlje ljudi ili pričinjavaju ekonomsku štetu - objasnila je dr. Poljuha.

- Međutim, i invazivne vrste mogu biti korisne i mogu imati značajnu društvenu, gospodarsku, krajobraznu i ekološku vrijednost. Budući da je danas, u vrijeme globalnih klimatskih promjena, vrlo teško izbjeći njihov unos i širenje, počinjemo o njima razmišljati na drugi način – ako ih već ne možemo iskorijeniti, pokušajmo ih iskoristiti! Projekt Naturally, koji provodimo u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču i koji financira Hrvatska zaklada za znanost, želi istražiti mogućnost korištenja invazivnih biljnih vrsta na području Istre u farmaceutskoj industriji i to kao izvora vrijednih bioaktivnih fitokemikalija i snažnih antioksidansa - kazala je za Istarski.hr.

Projekt istražuje četiri invazivne biljne vrste – bagrem, čičoku, pajasen i kanadsku zlatošipku.

Osim njih, na području Istre ima i drugih invazivnih biljnih vrsta s ljekovitim svojstvima. Na primjer jednogodišnju krasoliku ili teofrastov mračnjak koji između ostalog povoljno djeluju na upalne procese, pomažu kod probavnih smetnji, izvor su vlakana i diuretici.

U projektu kartiranja invazivne flore vrsta u Hrvatskoj, na području Istre pronađeno je 29 invazivnih biljnih vrsta

Želite li saznati nešto više o najčešćim invazivnim biljnim i životinjskim vrstama u Istri pogledajte našu brošuru izdanu 2022. godine - kaže Poljuha.

- Gubitak samo jedne vrste izaziva značajne promjene u cijelom ekosustavu i utječe na sve nas. Zato je zaštita bioraznolikosti jedan od gorućih problema današnjice. Je li moguće očuvati bološku raznolikost? Moguće je. No, mora se promijeniti svijest ljudi o važnosti ovog problema. Ne biste vjerovali, no rješenja su vrlo jednostavna, a sažeo ih je legendarni David Attenborough u svojem manifestu „A Life on our Planet“ - objašnjava dr. Poljuha.

Zanima vas kvaliteta vaših zubnih implantanata? Uzmite mikroskop!

- Društvo mora prepoznati razmjere uništenja našega prirodnog svijeta i hitno poduzeti oštre mjere da se to zaustavi. Jer svi stanovnici ovog planeta i čovječanstvo bit će uništeni ako se ne pozabavimo klimatskim promjenama i krizom biološke raznolikosti – ističe Sir Attenborough. Rješenja koja on predlaže su obrazovanje, međugeneracijska komunikacija i uvažavanje struke i znanosti, a kad čovjek poduzme prave korake, otporna i prilagodljiva kakva jest, priroda će se obnoviti - objašnjava doktorica.

- No, ograničimo se ovdje na maslinu. Hrvatska se odlikuje posebno izraženom biološkom raznolikošću masline i ovo se podneblje kroz povijest pokazalo izuzetno važnim za razvoj i očuvanje sorti maslina. Koliko ih imamo? Možda zvuči čudno, no to još uvijek ne znamo. Na popisu sorti voćnih vrsta trenutno ih je 28, iako pouzdano znamo da ih je više. No, zašto ih je važno očuvati? Zato što su one naše prirodno bogatstvo! Poznato je, naime, da se sorte razlikuju po agrobiološkim svojstvima, poput otpornosti prema bolestima, štetnicima, niskim temperaturama, uvjetima okoliša itd. Upravo tim svojim različitostima pomažu u održavanju stabilnosti poljoprivrednih sustava.

Kvaliteta maslinovog ulja, kao i njegova specifičnost, u velikoj mjeri ovise o odabiru sorte u proizvodnji, kao i teritoriju njenog uzgoja

Očuvanjem biološke raznolikosti, a posebno tradicijskih kultivara ili tzv. autohtonih/domaćih sorti, osigurava se široka genetska raznolikost biljnog materijala nužna za oplemenjivačke programe, sprječava se genetska erozija i održava baza potencijalno vrijednih biljnih svojstava. Ne smijemo zaboraviti niti to da kvaliteta maslinovog ulja, kao i njegova specifičnost, u velikoj mjeri ovise baš o odabiru sorte u proizvodnji, kao i teritoriju njenog uzgoja.

- Sve su to elementi koje sam dotaknula u projektu Crolive čiji je cilj bio steći uvid u postojeću biološku raznolikost masline i genetske resurse područja, a kao rezultat nastala je prva baza genetskih profila hrvatskih sorti maslina koja sadrži profile 38 važnijih sorti. Nazovimo ih „osobnom kartom“ naših maslina. Još je puno istraživanja i rada pred nama, no ohrabruje me napredak u podizanju svijesti o važnosti očuvanja starih sorti postignut u zadnjih 20-tak godina. Smatram da su nova znanja koje moderne znanstvene tehnologije mogu donijeti u području istraživanja i zaštite biološke raznolikosti od velike važnosti. Jer, znanje je moć i ako budemo znali što imamo, znat ćemo i kako to iskoristiti - lijepo je objasnila dr. Poljuha.

Cijeli intervju pročitajte OVDJE.

I.G.