Morski herbarij iz 19. stoljeća u Hvaru

HVAR – U Hvaru je održana radionica izrade Morskog herbarija i to od algi prikupljenih u priobalnom području otoka, koju je organizirala udruga Platforma u suradnji s Muzejom hvarske baštine. A prva izrada Morskog herbarija započela je u Muzeju hvarske baštine gdje se nalazi kabinet dr. Grgura Bučića, hvarskog meteorologa i prirodoslovca, koji je živio u 19. stoljeću.

Morski herbarij Grgura Bučića jedan je od najranijih popisa algi i morskih cvjetnica hvarskog podmorja. Bučić je otkrio mnoge nove vste, ne zna im se niti broj. Neke su nazvane njemu u čast – par vrsti spužava račića, skakavca, ribica i jednog guštera iz razdoblja dinosaura. Vrijeme je to, objašnjava kustosica Katja Borak – ubrzanog razvoja znanosti i detaljnog popisivanja biljnih i životinjskih vrsta na kopnu i moru, javlja HRT.

Nakon obilaska muzeja, krenulo se s izradom morskog herbarija. Izvađene su većinom smeđe alge i jedna zelena. Iz plićina, kaže Mira Ćurin, magistra biologije i ekologije mora. Bitno je označiti gdje su izvađene, zato da se može pratiti populacija koja obitava na nekom području.

Zelene alge u onečišćenome moru, smeće u čistom

– Tu smo imali konkretno zelenu algu, koju smo nabavili iz Splita. Ona raste na onečišćenim područjima i stvarno je na Hvaru nismo mogli naći, što je super. Ostatak smo prikupili iz uvale Vira, na sjevernoj strani otoka i to su uglavnom bile smeđe alge, dodaje.

Alge nam pokazuju kakva je kvaliteta mora. Zelene alge su prisutne u onečišćenom moru, dok su smeđe alge rastu u čistom i prozirnom moru kao Jadranski bračić, Jadranski klobučić ili posidonija.

Prava pluća Zemlje su mora

Posidonija je morska cvjetnica. Raste na pjeskovitom dnu, dok se alge uvijek vežu na kamen. Ona osim što proizvodi velike količine kisika, dom je mnogim vrstama riba, mekušaca, rakova, puževa. Jako je bitna za očuvanje ekološke ravnoteže u moru.

– Većinom se priča o zaštiti kopnenih eko sustava koji su pluća Zemlje, ali jako malo se priča o tome da su ocean i mora prava „pluća” Zemlje, jer oni proizvode većinu kisika kojeg dišemo, naglašava Mira Ćurin.

More koje okružuje naše otoke još uvijek je čisto i bistro. I kao što kaže stara izreka: “More nismo nasljedili od svojih djedova i očeva, već smo ga posudili od svojih potomaka”.

Maja Zrnić/Dobro jutro, Hrvatska/HRT