Hrvatski i njemački znanstvenici izradili simulaciju: Može li erupcija supervulkana stvoriti meteorološki tsunami?

Meteorološki tsunamiji koji mogu nastati kao posljedica erupcije supervulkana ili udara velikog meteorita iznimno su rijetka pojava, ali u specifičnim uvjetima mogu stvoriti velike valove koji mogu ugroziti priobalna područja i sigurnost plovidbe.

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB), u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Hamburgu i Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, izradili su globalnu simulaciju akustičko-težinskog vala u atmosferi i valova meteoroloških tsunamija u moru koji mogu nastati kao posljedica snažne vulkanske erupcije. Istraživanje je objavljeno u časopisu 'Bulletin of the American Meteorological Society' koji se ubraja među 10 posto vodećih časopisa u atmosferskim znanostima i geoznanostima.

U siječnju ove godine upravo je eksplozija podmorskog vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha'apai u Pacifičkom oceanu uzrokovala takav udarni val koji je zabilježen na tisućama mikrobarografa u cijelom svijetu, pa i u Jadranu.

Zadnji događaj ovakvog intenziteta je zabilježen 1883. godine, kada je indonezijski vulkan Krakatau oslobodio još i više energije, uzrokujući tsunami od kojeg je poginulo oko 37.000 ljudi, dok su se valovi tsunamija bilježili i na suprotnoj strani Zemlje.

Tadašnji instrumenti su, zbog svoje jednostavnosti, tek dijelom zabilježili taj val u atmosferi, kao i pripadajuće valove tsunamija u moru.

Stoga se danas, nakon gotovo 140 godina, otvorila mogućnost sveobuhvatnog kvantificiranja ovog i drugih fenomena povezanih s eksplozivnim erupcijama vulkana, obzirom na postojanje mnoštva mjernih platformi i uređaja koji su bilježili procese u cijelom stupnju atmosfere, od površine pa sve do ionosfere.

Na ovaj događaj znanstvena zajednica je reagirala izrazito uzbuđeno i erupcija je do sada već dokumentirana u desecima 'brzih' radova, uključujući i više znanstvenih radova u časopisima Nature i Science.

- U našim istraživanja mi smo se usmjerili na dva ključna pitanja. Zanimalo nas je koliko visoki mogu biti valovi meteoroloških tsunamija u moru u idealnim okolnostima i koliko su uvjeti za vrijeme eksplozivne erupcije vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha'apai bili blizu takvim uvjetima - navodi dr. sc Cléa Denamiel, voditeljica istraživanja iz Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava IRB-a.

- Uz pomoć naprednih globalnih modela atmosfere i mora, reproducirali smo sam događaj i verificirali ga globalnim mjerenjima. Potom smo načinili studiju osjetljivosti, mijenjajući brzinu udarnog vala koji je obilazio Zemlju - navodi dr. sc. Ivica Vilibić, jedan od autora na radu s IRB-a. Pri tome je pokazano da, ako atmosferski val putuje brzinom od oko 210 metara u sekundi, ili ako vulkanska eksplozija stvori deset puta izraženije akustičko-težinske udarne valove, valovi meteoroloških tsunamija, stvoreni tim valom, mogu na pojedinim obalama doseći visinu od 10 metara, dok bi na 7 posto svih svjetskih obala visina dolaznog vala prelazila 1 metar.

Znanstveni rad u cijelosti možete pročitati OVDJE.

I.B.

PROČITAJTE JOŠ: