Murter će konačno dobiti uređenu luku, legalne komunalne vezove i sidrište

MURTER - U Murteru je krajem prošlog tjedna javno prezentiran idejni projekt luke otvorene za javni promet od lokalnog značaja. Kroz projekt će se urediti lučki bazen u uvali Hramina, lučki bazen u uvali Jersani i sidrište u akvatoriju uvale. Planirani rok trajanja projekta je cca. 36 mjeseci dok je procijenjena vrijednost samog oko 3 milijuna eura. Murterini bi završetkom projekta trebali dobiti prostor za više od 250 legalnih komunalnih vezova.

Ovim bi se napokon trebao uvesti red u neredu koji vlada na pomorskom dobru Općine Murter, no nisu svi zadovoljni. Naime, na predstavljanju projekta u zgradi Općine Murter, prošlog petka se moglo čuti i negodovanje pojedinih Murterina koji tvrde da su potpisali peticiju protiv uređenja luke. Neki se boje da će im netko oteti vezove za plovila, pa strahuju gdje će sad sa svojim i plovilima svojih gostiju, koje su godinama držali na divlje sagrađenim vezovima.

Na ovo im je odgovorila ravnateljica Županijske lučke uprave Jadranka Fržop, koja je kazala da se red mora uvesti i da nitko nema pravo neovlašteno koristiti pomorsko dobro bez pravne osnove. S njom su se složili i načelnik Općine Murter Toni Turčinov, kao i župan Šibensko-kninske županije, Marko Jelić, što je zapravo i rijedak primjer kako se različite političke struje slažu oko nekog problema.

Naravno, svi se problemi ovim projektom zasigurno neće riješiti, jer su potrebe za oko 12 tisuća vezova u Šibensko-kninskoj županiji daleko veće od realnih financijskih mogućnosti, no izradom novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, većina odgovornosti sada se prebacuje na lokalnu upravu i samoupravu, kao i Lučke uprave koji su zajedničkim snagama dužni riješiti nered u koji se desetljećima nitko nije usudio dirati.

Rekonstrukcija luke

Zahvat se sastoji od planiranja produljenja gata oblika T, duljine 50 + 151 m, koje se nastavlja na sjeverozapadni rub postojećeg gata. Širina dograđenog dijela iznosi 6,0 m, dok na spojnom dijelu širina varira od 6,0 do 17,0 m. Ovako postavljenim rješenjem dogradnje omogućen je smještaj cca 8 ribarskih plovila u raspremi duljine 20 - 25 m, odnosno većeg broja manjih ribarskih plovila, ali samo za vezove za ribarice u raspremi. Ostavljena je mogućnost prihvata i plovila u javnom pomorskom prometu na tri alternativne lokacije sukladno potrebama. Uz navedeno, s vanjske strane dograđenog gata moguć je i prihvat cca 20 nautičkih plovila duljine do 30m.

Za projekt je ishodovana građevinska dozvola i spreman je za realizaciju.

Srednjovjekovni Murter nastao na kopnu, luku je dobio jako kasno

Murter je danas nesumnjivo vrlo značajno turističko mjesto, i to posebno zbog činjenice da Općini pripada Nacionalni park Kornati i gotovo 160 otoka, što je čini (obzirom na obalnu crtu duljine 400 km) jednom od najvećih otočnih općina na Mediteranu. Kako se ovo naselje smjestilo u uvali Hramina, moglo bi se pomisliti da bi uvala i mjesto mogli biti samo remiza za nautička plovila, a što se ni u kojem slučaju ne može prihvatiti.

Ovo prije svega imajući u vidu da je otok Murter bio nastanjen u pretpovijesti i u doba Ilira te da je u svojem trajanju očuvao visoke standarde kulturnog, osobito pučkog i duhovnog izražavanja. Ovdje vrijedi napomenuti kako je srednjovjekovni Murter nastao nešto podalje mora, i to u prostoru današnjeg sela, dok je luka izgrađena mnogo kasnije, u vrijeme kad su murterskim otkupom posjeda na Kornatima stanovnici Murtera postali najbrojniji vlasnici Kornata.

Projektanti: "Lučki bazeni su namijenjeni isključivo smještaju plovila domicilnog stanovništva"

Razgovarali smo s projektantima ovog projekta iz tvrtke Pomorski projekti d.o.o. iz Splita, koji su za Morski HR napravili i kratak elaborat. Murter smatraju posebnim izazovom, jer, kako kažu, zbog konfiguracije okoliša, prostiranja obalne crte, prekrasnih otoka ispred uvale Hramina, na tren dolazimo u dilemu treba li uvalu Hramina tretirati kao uvalu ili kao luku.

- Ovo posebno iz razloga što je uvala Hramina relativno dobro zaštićena od vjetrova i valova, pa se tako ista, na jedan simpatičan način, nudi kao luka koja nastaje u dosluhu sa desetak milja udaljenim Kornatima. 

Projektant je zauzeo stav u kojem uvala Hramina ne može biti samo baza za kornatski arhipelag, već da uređenje uvale mora, osim spomenutog, biti i u službi postojeće mentalne i prirodne snage samog mjesta Murter. U sadašnjem uvjetima u uvali Hramina postoji marina, vez za prekrcaj ribe, stanica za opskrbu gorivom, manje brodogradilište i bezbroj malih mulića izgrađenih od samih mještana za privez njihovih plovila. Tijekom ljeta uvala je prepuna nautičara, a sve te dnevne i sezonske mijene kontrolira i kao metronom usklađuje otok Mali Vinik koji je smješten na samom ulazu u uvalu.

Sukladno odredbama vrijedeće prostorno – planske dokumentacije, Projektant je u sadašnjem trenutku imao zadatak postaviti rješenje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Murter, i to u lučkim bazenima na području Luke i Jersani te sidrišta u akvatoriju uvale. Ranijom idejnom i glavnom projektnom dokumentacijom postavljeno je rješenje uređenja i dogradnje postojećeg gata (stare rive) na području Butine, a za koji zahvat je ishođena i građevinska dozvola. Tim rješenjem će postojeći gat (stara riva) biti dograđeni za cca 50 + 151 m, čime će se omogučiti prihvat cca 8 plovila (ribarica) u zaštićenom akvatoriju, zatim prihvat dodatnih 20 plovila (ribarica) u nezaštićenom akvatoriju te vezovi u javnom pomorskom prometu na 4 pozicije s istočne strane dograđenog gata. 

Što se tiče planiranja predmetnih lučkih bazena Luke i Jersani, među ostalim su uvažene i odredbe postojeće prostorno - planske dokumentacije glede prometnog rješenja mjesta, s tim da su izvršene prilagodbe postojeće kolne i pješačke infrastrukture u zoni planiranih lučkih bazena. 

Za potrebe izrade cjelovitog rješenja obavljena su odgovarajuća mjerenja na terenu. Tako su, primjerice, na bazi 41-godišnjeg uzorka puhanja vjetra na Meteorološkoj postaji Šibenik prognozirani valni parametri u dubokom moru koji su matematskim modeliranjem privedeni obalnom pojasu uvale Hramina. Temeljem utvrđenih vrijednosti valnih parametara proračunata je stabilnost pomorsko - građevinskih objekata kao i režim valovanja unutar lučkog akvatorija. Razmotren je također i režim strujanja u uvali, a koji će se definitivno utvrditi nakon mjerenja koja će se obaviti za potrebe izrade elaborata kojima se sagledava utjecaj na okoliš planiranih objekata.

Posebno se ističe kako su planirani lučki bazeni namijenjeni osiguranju komunalnih vezova, odnosno smještaju plovila domicilnog stanovništva.

U oba lučka bazena planiran je i prostor za dizalice te manipulativne površine (suhi vez) na kojem bi se smještala i održavala plovila. Tako je u novoplaniranom lučkom bazenu Luke omogućen prihvat 20 plovila na suhom vezu, dok je u novoplaniranom lučkom bazenu Jersani omogućen prihvat 35 plovila na suhom vezu. Ukupan kapacitet na suhom vezu oba lučka bazena iznosio bi 55 plovila (duljine do cca 11,0 m).  

Riješen problem parkirališta, ali i otpadnih voda

Što se tiče odvijanja kopnenog prometa, planiranim rješenjem lučkog bazena Luke i lučkog bazena Jersani neće doći do izmjene postojećeg načina odvijanja prometa, već će se manjih zahvatima (zamjena postojećih okomitih parkirališnih mjesta uzdužnima; odmicanjem trase ulice od postojećih objekata / granica privatnih parcela; planiranjem kolnika i nogostupa odgovarajućih širina i karakteristika itd.) osigurati adekvatan kolni i pješački pristup, ne samo planiranim lukama, već i postojećem brodogradilištu te objektima na zapadnom dijelu uvale Hramina. Duž ovih prometnica omogućit će se i prihvat za 153+7 vozila na uličnim parkiralištima, i to 72+3 vozila duž lučkog bazena Luke te 81+4 vozila uz lučki bazen Jersani. Sve ovo predstavlja povećanje za 119 vozila u odnosu na postojeće stanje. Uz navedeno, na manipulativnim površinama (suhim vezovima) oba lučka bazena, omogućit će se prihvat dodatnih 60 vozila (26 u lučkom bazenu Luke i 34 u lučkom bazenu Jersani). 

Ovdje se posebno ističe kako je u sklopu postave rješenja navedenih lučkih bazena,  razriješeno i pitanje onečišćenja kopnenog i morskog prostora. U tom smislu za prihvat površinskih i oborinskih voda sa kolnih površina, predviđena je ugradnja separatora ulja i masti nakon čega bi se pročišćena voda ispustila u more. Na površinama namijenjenima za suhi vez i održavanje plovila, predviđena je ugradnja i uređaja za pročiščavanje (kojim se treitraju vode onečišćene tvarima koje nastaju kao posljedica bojanja plovila) i separatora ulja i masti, a nakon čega se pročišćene vode ispuštaju u more.

I konačno, kada je u pitanju prihvat otpadnih voda iz plovila, fekalne vode s brodova je planirano pumpati u fekalnu kanalizaciju mjesta, dok bi se kaljužne vode s plovila pročišćavale i ispuštale ili u kanalizacijski sustav mjesta ili u posebne spremnike, poručuju projektanti Ivica Galasso, dipl.ing.građ. i Josip Čarija, mag.ing.građ.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ: