Nacrti Fausta Vrančića inspiracija za mostove u Dubrovniku i San Franciscu

PRVIĆ LUKA – Faust Vrančić bio je istinski homo universalis svog doba te je u nekim svojim idejama i zamislima bio vizionar svog vremena. Memorijalni centar posvećen ovom našem geniju nalazi se u Prvić Luci, a njegova ravnateljica, Ivana Skočić, za Morski.hr se dotakle teme o kojoj se malo zna. Vrančić je prvi nacrtao viseće mostove kakvi za njegova vremena nisu ni mogli postojati, a u suvremenom dobu su razvojem tehnologije postali standard. Najpoznatiji takav je Golden gate u San Franciscu, a najpoznatiji naš most je onaj u Dubrovniku, preko Rijeke Dubrovačke.

Faust Vrančić ( 1551. Šibenik – 1617. Venecija ) u svom kapitalnom tehničkom djelu Machina novae izdanom 1615. godine u Veneciji na 49 crteža velikog formata opisuje 56 različitih uređaja i tehničkih konstrukcija kojima se bavio tokom cijelog svog života budući da je knjigu dao tiskati dvije godine prije smrti. Svi projekti koje donosi nisu bili novi i nepoznati ali su mnogi bili izvorno Vrančićevi. Donoseći opise projekata Vrančić iznosi neke svoje ideje i inovacije na već viđenim projektima kao i potpuno nove projekte, a sve u svrhu unaprijeđenja uporabe tih uređaja i konstrukcija. Bitno je naglasiti da u vrijeme Vrančićeva života nisu bili razvijeni zakoni fizike i mehanike te nisu postojali  matematički izračuni na kojima se kasnije u 18. stoljeću ubrzano ravijala tehnika. Tako je u slučaju skupine projekta mostova koje Vrančić donosi u svom djelu bilo potrebno poznavati zakone fizike i mehanike te statička načela i izračune koji su doneseni i primjenjuju se tek u 18.s stoljeću.

Mostovi koje Faust Vrančić navodi u svojoj Machinae Novae su redom: Pontes Viennae Austriae – Most u Beču u Austriji, Pons duarum trabium – Most s dvije grede, Pons ligneus – Drveni most, Pons lapideus – Kameni most, Pons aereus – Most od zvonovine, Pons ferreus – Željezni most, Pons canabeus – Most od konopa, Pons unius funis – Most s jednim užetom. Bečki most ne nalazi se u zbirci zajedno s ostalih 7 već se spominje na samom početku, pod rednim brojem 3., kao izum nekog Faustova prijatelja.

Dr. sc. Marijana Borić, vanjska suradnica MC Faust Vrančić, inače znanstvena suradnica Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU u Zagrebu najbolje je obradila ovu temu. Detaljnije o Faustovu radu možete pronaći u njenoj knjižici Hrvatski velikan Faust Vrančić u sklopu naklade Hrvatski velikani izdavača Privlačica d.o.o. iz 2017.

Posebno poglavlje spomenute knjige posvećeno je mostovima. Unutar  skupine projekata mostova  se može pratiti misaoni razvoj Faustovih ideja te, kako se navodi, utvrditi razloge navođenja tuđih starijih projekata. Primjerice, prvi u sklopu sekcije s mostovima, Most s dvije grede – preuzeta je ideja, no kad odluči grede zamijeniti lukom dobivamo Drveni most, a zatim i Kameni most.  Treći lučni most u knjizi Pons aereus – negdje preveden kao mjedeni negdje kao brončani, prva je ideja metalnog most u povijesti. Po njemu bi se takav most načinio u dijelovima koji bi se potom sastavili u jedinstvenu konstrukciju. U Faustovo doba tako nešto nije bilo izvedivo te se prvi takav most gradi tek 1773. u Engleskoj.

Željezni most jedna je od njegovih najvrijednijih ideja. Ideja željeznih lanaca koji nose most preko daleko većih raspona nego oni koji su načinjeni od greda, po prvi put je objavljena baš u Machinae Novae, no isto kao i kod gore navedenog mosta treba proći dosta vremena do njegove realizacije. Željezne lance su zamijenila čelična užad, Takvih je mostova danas na svijetu mnogo – Golden Gate u San Franciscu je najslavniji primjer.

Most s jednim užetom posljednji je u skupini,  predstavlja prvi prikaz preteče žičare u tehničkoj literaturi i ima sve njene osnovne elemente.

Iz svega navedenog možemo zaista zaključiti da je Faust Vrančić bio istinski homo universalis svog doba te je u nekim svojim idejama i zamislima bio vizionar svog doba. Naša zemlja je osim Vrančića dala i nemali broj izumitelja i inovatora kao što su Tesla, Getaldić, Vučetić, Penkala, Ružička pa sve do novijih Puretića, Rimca i mnogih drugih. Nadamo se da našoj inovativnosti i kreativnosti tu nije kraj te da će se i dalje graditi mostovi koji će povezivati ne samo tlo već i ljude.

Ravnateljica MC Faust Vrančić, Ivana Skočić