Najjače energetsko središte Hrvatske u kvarnerskom zaljevu nastavlja jačati
RIJEKA - Ministarstvo gospodarstva Inin projekt 'Izgradnja nove luke Rijeka' ocijenilo je prihvatljivim za ekološku mrežu te na Ininim gatovima slijedi nova investicija.
Najjače energetsko središte i čvorište Hrvatske na istočnoj obali kvarnerskog zaljeva nastavlja jačati.
O kakvoj se koncentraciji radi dokazuje podatak da se u polukrugu od 5-6 kilometara nalaze TE u Urinju, do nje golema riječka rafinerija, unutar bakarskog zaljeva Inini gatovi, a preko puta na Krku nalazi se Omišalj s također golemom energetskom infrastrukturom s Janafom i LNG plutajućim terminalom.
Upravo na Ininim gatovima predstoji nova investicija. Ministarstvo gospodarstva Inin projekt 'Izgradnja nove luke Rijeka' ocijenilo je prihvatljivim za ekološku mrežu, piše Poslovni dnevnik.
Prvi je to korak u pripremi za realizaciju investicije, pokretanje prethodne ocjene prihvatljivosti za takav zahvat, koji je Ina pokrenula početkom siječnja, priloživši dokumentaciju za predviđeno ulaganje na jugozapadnom dijelu bakarskog zaljeva i unutar granica Rafinerije nafte Rijeka.
Lokacija, prema rješenju Ministarstva, obuhvaća kopneni i morski dio ispred postojećeg rafinerijskog spremničkog prostora, u produžetku luke Bakar s tri operativna gata, a zahvat se predviđa realizirati na ukupnoj površini od gotovo 65.000 četvornih metara, od čega je na kopnu oko 17.000 četvornih metara.
Prema informacijama iz odluke Ministarstva, cilj izgradnje nove luke je omogućiti prihvat brodova do 80.000 tona nosivosti i duljine do 230 metara, čiji maksimalan gaz iznosi 12,9 do 14,9 metara. Ukratko, pristajali bi brodovi najvećih dimenzija koji mogu prolaziti kroz Panamski kanal, tzv. Panamax brodovi. TI planu je i privez, pored brodova najvećih dimenzije, i za one manje, duljine iznad 90 metara.
Nova luka u cijelosti će zamijeniti postojeći gat 3, koji će ostati izvan pogona, kao i neobnovljen gat 7, a s realizacijom projekta od postojećih Ininih gatova uz novu luku u funkciji će ostati samo modernizirani gat 5, na kojemu je moguć prihvat brodova do 20.000 tona nosivosti, duljine do 180 m i maksimalnog gaza od 9 – 9,5 metara. Novi gat spojit će se na postojeću infrastrukturu.
Po okončanju ovog velikog projekta u luku Ina bi na postojećem gatu 5 prema procjenama u priloženoj dokumentaciji imala pristan 236 brodova nosivosti do 20 tisuća DWT, a novi gat 92 broda do 80 tisuća DWT godišnje.
B.K.
PROČITAJTE JOŠ: