Najskuplji grad za kupnju nekretnine u Hrvatskoj je Zadar
Što će se događati na tržištu nekretnina? Hoće li cijene i dalje rasti? Kako do stana? Zašto su cijene starih stanova na neatraktivnim lokacijama prenapuhane. O svemu tome govorili su u emisiji Studio 4 Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, i Branko Papeš, stručnjak za nekretnine i vlasnik agencije.
Mihaljinec Knežević rekla je da je na našoj obali iznimno velik postotak stranih kupaca nekretnina.
- Hrvatska je atraktivna turistička destinacija i stranci kupuju ovdje nekretnine kao investiciju. Jedan je od razloga što mogu ostvarivati velike prihode kroz turistički najam koji je nisko oporezovan - izjavila je za Studio 4.
Dodaje kako to stvara velike probleme gradovima na moru koji su i sveučilišni. Kako kaže, nepriuštivost je sve veći problem, posebno lokalnog stanovništva.
- Sve je više mladih koji si ne mogu priuštiti nekretninu - rekla je.
Ističe kako je velika potražnja za stanovima, a ponuda nedovoljna. Građaninu s prosječnim primanjima nema se što ponuditi, naglašava.
Tržište prije i poslije COVID-a
- Problem je što građani i mediji ne rade segmentaciju između rabljenih stanova i novogradnje. Visoke cijene u novogradnji povukle su cijene u rabljenim stanovima. Sada imamo situaciju da prodavatelji rabljenih stanova imaju visoka očekivanja. No rast cijena se usporio - kaže Mihaljinec Knežević.
Papeš ističe kako je postojalo tržište prije i poslije COVID-a.
- Prije COVID-a udio stranaca u kupnji nekretnine bio je u Hrvatskoj oko 20 posto, a sada je 40 posto - rekao je.
Dodaje kako Hrvatska spada među 30 posto najskupljih lokacija u EU-u, no, kako kaže, priuštivost nije znatno drugačija od ostatka Europe.
- Najskuplji grad za kupnju nekretnine u Hrvatskoj je Zadar. Morate izdvojiti 17,9 godina svih prihoda kako biste mogli kupiti prosječnu nekretninu, u Dubrovniku je to 16,9. No i u Münchenu se mora raditi 15 godina da si priuštite stan od 100 kvadrata, a u Rimu 15,7 godina. Najskuplji su Milano s 19,6 i Beograd s 19,4 - istaknuo je.
Mihaljinec Knežević rekla je da je naše tržište nekretnina fenomen i ono se često ne ponaša u skladu s makroekonomskim faktorima.
- Ne vidimo drastičan pad cijena kao što je to bilo 2008. i 2009. godine. Tada smo imali veliki fond neprodanih stanova, a sada nekretnina nemamo dovoljno - izjavila je.
- Potrošio se fond kupaca koji su spremni plaćati previsoke cijene za nekvalitetne nekretnine i najviše u rabljenim stambenim objektima vidimo usporavanje rasta cijena, naglasila je.
- Visoka stopa vlasništva je nasljeđe otkupa stanarskog prava - ističe. Papeš smatra da bi država trebala štititi od dizanja cijena nekretnina.
Mihaljinec Knežević naglašava kako Hrvatska nema stambenu politiku. Na pitanje zašto stranci kupuju nekretnine u Hrvatskoj, Papeš je odgovorio da je na prvom mjestu sigurnost, zatim kvaliteta života i blizina europskih destinacija.
- Mi smo za strance koji kupuju nekretnine "best buy" destinacija - naglašava.
Papeš kaže da je provedena analiza.
- Uzet je u obzir prosječan stan u Rijeci od 50 kvadrata, u 2004. godini mogao se kupiti za 65 tisuća eura, a danas taj isti stan vrijedi oko 170 tisuća eura. To je rast vrijednost od 165 posto, a ako se isti stavio u najam, moglo se zaraditi još 112 tisuća eura - rekao je.
I.N.