Nakon ruske agresije na Ukrajinu, bi li Kina mogla napasti Tajvan?

Dok Rusija nastavlja bombardirati ukrajinske gradove, promatrači pažljivo prate reakciju Kine na sukob. Povlače se paralele između ruskih akcija u Ukrajini i kineskih pretenzija prema Tajvanu. Službeni stav Kine o ukrajinskom sukobu ostaje nejasan, iako je Peking odbacio usporedbe između Tajvana i Ukrajine.

Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying je, 23. veljače rekla da usporedbe između Tajvana i Ukrajine pokazuju “nedostatak najosnovnijeg razumijevanja povijesti tajvanskog pitanja”. “Tajvan nije Ukrajina”, rekla je i ponovila da je Tajvan “neotuđivi dio kineskog teritorija”. Ona je također optužila tajvanske vlasti da su ukrajinsko pitanje učinile “vrućom temom”, piše Deutsche Welle u svojoj analizi.

Neovisno od službenih izjave Kine o ukrajinskom sukobu, tajvanske vlasti sa zabrinutošću gledaju na razvoj događaja u Ukrajini. Peking već dugo ima pretenzije prema ovom demokratskom otoku i obećao je da će ga jednog dana zauzeti, silom, ako bude potrebno.

Sličnosti i razlike između Ukrajine i Tajvana

Tajvanska vlada osudila je rusku invaziju na Ukrajinu, ističući razlike između situacija u Tajvanu i Ukrajini.

– Želim naglasiti da je situacija u Ukrajini bitno drugačija od one u Tajvanskom tjesnacu – rekla je tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen 25. veljače.

– Tajvanski tjesnac predstavlja prirodnu barijeru, a Tajvan ima svoju jedinstvenu geostratešku važnost. Naša vojska predana je obrani naše domovine i nastavlja poboljšavati svoju sposobnost da to čini, a naši globalni partneri doprinose sigurnosti naše regije, dajući nam snažno povjerenje u sigurnost Tajvana – dodala je Tsai.

Neki stručnjaci kažu da, iako je Kina odbacila usporedbu između Ukrajine i Tajvana, komunistička vlada u Pekingu još uvijek analizira reakciju međunarodne zajednice na rusku invaziju na Ukrajinu. “Peking će sigurno izvući pouke koje može iskoristiti u svojoj strategiji prema Tajvanu”, rekla je za DW Bonnie Glaser, direktorica Azijskog programa u German Marshall Fund SAD-a.

– Kina će promatrati kohezivnost NATO-a i drugih saveza SAD-a i njihovu spremnost da snose troškove sankcija Rusiji. Pomno će pratiti ruski priručnik o hibridnom ratovanju i kako Moskva kombinira dezinformacije s kibernetičkim napadima kako bi utjecala na situaciju na terenu i oblikovala stavove prema sukobu – kaže Glaser.

Analitičari specijalizirani za sigurnost također smatraju da je Kina svjesna logističkih razlika između invazije Moskve na Ukrajinu i njezinog mogućeg napada na Tajvan. Dok ruska vojska može prijeći u Ukrajinu, Kina ne može učiniti isto u potencijalnom sukobu s Tajvanom, kaže Chen Fang-Yu, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Soochow u Tajvanu.

– Kina će procijeniti koje su prilike i što može preuzeti iz ukrajinske krize – rekao je Chen za DW.

Lev Nachman iz Fairbank Centra za kineske studije Sveučilišta Harvard kaže da Kina pokušava uravnotežiti svoje djelovanje vezano za ukrajinski sukob.

– Kina želi sebi dati malo diplomatskog prostora kako ljudi ne bi nužno očekivali da će se Kina ponašati na isti agresivan način kao Rusija, barem u skoroj budućnosti – kaže on za DW.

– Ako je ovo trenutak za Kinu da ponovno preuzme Tajvan, ona se ne bi ponašala na isti način kao Rusija – dodaje on.

Kako će Zapad odgovoriti na potencijalni napad Kine?

Stručnjaci kažu da bi odgovor Zapada na potencijalni sukob između Kine i Tajvana vjerojatno bio drugačiji od onoga kako su odgovorili na rat u Ukrajini. Do sada su zapadne zemlje uvele sankcije Moskvi i isporučuju vojnu opremu kao način potpore Ukrajini.

Nachman kaže da će se odgovori SAD-a razlikovati u slučaju kineske potencijalne agresije na Tajvan.

– SAD bi vjerojatno intervenirao ako Kina napadne Tajvan. Ako je Tajvan pretjerano provokativan, što je vrlo malo vjerojatno, onda bi se izgledi za vojnu potporu SAD-a smanjili. Tajvan nema nužno bjanko ček da bi pretpostavljao da može raditi što god želi i da bi ga SAD branio – podvlači on.

Analitičar Glaser pak kaže da bi SAD vjerojatno vojno intervenirao ako Kina napadne Tajvan ničim izazvana. Dok SAD već dugo podržava koncept “strateške dvosmislenosti” u vezi s Taipeiom, Chen vjeruje da postoje znakovi da politika Washingtona prema Tajvanu iz dana u dan postaje sve izravnija.

– Otkad je Biden preuzeo dužnost, američka vlada naglašava važnost održavanja mira i stabilnosti širom Tajvanskog tjesnaca u mnogim diplomatskim izjavama koje je dala sa saveznicima – kaže Chen za DW.

– Ovo pokazuje da je Washingtonu jako stalo do situacije oko Tajvanskog tjesnaca. Nasuprot tome SAD nikada nije dao slične izjave o Ukrajini, i još uvijek tvrdi da neće slati vojsku u Ukrajinu – dodaje on.

U svojoj izjavi za javnost od petka tajvanska predsjednica Tsai rekla je da Taipei nastavlja jačati svoju civilnu obranu i sposobnost suprotstavljanja kognitivnom ratovanju, što bi moglo spriječiti vanjske sile da iskoriste situaciju u Ukrajini za proizvodnju i širenje dezinformacija koje imaju za cilj potkopati moral tajvanskog naroda.

DW

PROČITAJTE JOŠ:

DEMONSTRACIJE SILA Nakon vježbe SAD-a i Japana, Kina poslala najveću lovačku eskadrilu do sad