NEBESKI OBRAČUN Zbog štete koju im rade galebovi, ribogojilišta će unajmiti – jastrebove

KALI – Nema čime se nisu služili u tunogojilištu Kali Tuna kako bi rastjerali hordu galebova, koja im svako jutro mahnito tamani sitnu ribu namijenjenu hranjenju tuna. Galebovi im u prosjeku godišnje pojedu ribe u iznosu od 150 do 200 tisuća eura.

Zastrašivali su ih petardama, stavljali su zaštitne mreže preko kaveza, postavljali su čak i CD-e kako bi ih zabljesnuli prilikom refleksije – no galebove od uzgajališta dosad nije ništa otjeralo. Dok se nije ukazala prilika u sklopu Investinfish projekta koji zajedno provede hrvatski i talijanski partneri, piše Agroklub.

Riječ je o projektu koji je sufinanciran sredstvima programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska 2014. – 2020. čiji je glavni cilj poticanje uvođenja inovativnih rješenja u poslovanje malih i srednjih poduzeća u sektoru ribarstva i akvakulture. Prošle godine objavljen je javni poziv na koji se javilo 15 tvrtki, među kojima je bilo i navedeno tunogojilište.

Dogovorena je suradnja sa veterinarskom tvrtkom Vet Vision iz Splita, koja će angažirati sokolarsko društvo, a koje će za potrebe ribogojilišta istrenirati jednog jastreba. Obučiti će i stražara navedene tvrtke koji će se brinuti o jastrebu. Inače najam, trening i obuka jastreba stoji 60 tisuća kuna, koliko je ribogojilištu odobreno kroz ovaj projekt.

Upotreba jastrebova za rastjerivanje drugih ptica nije ništa novo – godinama ih koristi primjerice zagrebačka zračna luka. No jastrebovi u ribogojilištima su novost. Bitno je za naglasiti da jastrebovi neće ubijati galebove, već će ih rastjerivati i usmjeriti na otvoreno more.

Lažnim jajima potaknuti selidbu

Nenad Maljković iz udruge Moj otok najavio je da će Gradu Zadru predložiti model koji uspješno koriste u Poreču, a radi se o postavljanju lažnih jaja u gnijezda galebova.

– Kad se njihova prirodna jaja zamjene s lažnim plastičnim oni i dalje leže na njima, ali nema potomaka. A kad galebovi u dvije tri godine nemaju podmladak oni ne napuštaju samo ta gnijezda nego sele na druge, udaljenije lokacije – pojašnjava Maljković.

Invazija galebova na jadranske gradove, posebno na smetlišta, morske i zračne luke, kolodvore, hotele i ribogojilišta iz dana u dan sve je veća te lagano izmiče kontroli. Cilj biopredacije, o kojoj je riječ, nije smanjiti populaciju galebova ubijanjem, već biološki regulirati njihovo razmnožavanje i ravnomjernije ih rasporediti u prirodi.

Smisao je, kažu stručnjaci, vratiti galebove na otvoreno more i potaknuti ih da ponovno budu lovci, a ne strvinari.

K.B.