NEMA VIŠE GRANICA Hrvatska postala dio najveće zone slobodnog kretanja među državama

Hrvatska je u ponoć, nakon manje od deset godina članstva u Europskoj uniji, postala članica šengenskog područja, ušavši time u klub s još 26 država i 420 milijuna ljudi u najvećem svjetskom prostoru slobodnog kretanja među državama.

S otkucajem ponoći Hrvatska je postala 27. članica šengenskog prostora. Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema članicama EU-a, a 26. ožujka ukinut će se i one u zračnim lukama, prenosi HRT.

Šengenski prostor, koji se Hrvatskom proširio prvi put nakon deset godina, sada čine 23 od 27 članica EU-a te Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

U šengenskom prostoru nisu Bugarska i Rumunjska, koje nisu dobile odobrenje drugih članica početkom prosinca, te Cipar i Irska.

Šengenski prostor prostire se na više od četiri milijuna kvadratnih kilometara te je dosad brojao oko 420 milijuna ljudi, stoji na stranicama EU-a.

'Ukinute' granice svakodnevno prijeđe 3,5 milijuna ljudi, a njih oko 1,7 milijuna živi u jednoj, a radi u drugoj članici. Procjenjuje se da unutar prostora slobodne kretnje godišnje prođe 1,25 milijardi ljudi.

Hrvatska je na putu prema 'unutarnjem krugu' EU-a ispunila 281 preporuku u osam područja, čime je prošla dosad najsveobuhvatniju i najdetaljniju provjeru.

Šengenski prostor, smatran jednim od najvećih postignuća EU-a, započeo je 1985. između pet članica Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga.

Nazvan je po Schengenu, malenom mjestu u Luksemburgu, smještenom na samoj granici s Njemačkom i Francuskom, u kojem su potpisani osnivački sporazumi.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sinoć je posjetio granični prijelaz Breganu i rekao kako slavimo novi dan, Novu godinu, novu Europu s Hrvatskom u Schengenu. Sa slovenskom kolegicom Sanjom Ajanović Hovnik podignuo je rampu na granici.

- Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda, prirodnog okruženja kojem kao narod i kao država pripadamo. Zbog toga je ovaj čin više od ukidanja graničnih kontrola. On je konačna afirmacija našeg europskog identiteta za koji su se generacije Hrvata borile i u konačnici izborile, kazao je ministar Božinović.

D.G.