NEMA VIŠE TIRAMOLA? Neki primorski gradovi kažnjavat će tradicionalno sušenje robe
Šolta, Rijeka, Kolan na Pagu, Mljet, Kaštela, redom mediteranski gradovi i općine, u svojim novim Odlukama o komunalnom redu, donesenima kako bi se uskladili sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu iz prošle godine, unijeli su odredbe o zabrani tiramola, popularnog načina sušenja robe na otvorenom na otocima i obali.
Tako se, primjerice, prema novom komunalnom redu koji je objavljen u Službenom glasniku otoka Šolte u srpnju ove godine, oni koji ne budu poštovali ovu odluku mogu kazniti iznosom od 2000 kuna, piše Index.
Šolta kažnjava tiramole okrenute s vanjske strane zgrade
“Na prozorima i vratima, balkonima, ogradama i drugim dijelovima zgrade koji su okrenuti prema javno prometnoj površini nije dozvoljeno vješati ili izlagati rublje, posteljinu, sagove, krpe i druge predmete kojima se nagrđuje vanjski izgled zgrade”, piše u članku 12. Odluke o komunalnom redu objavljene u Službenom glasniku Šolte.
Odluke provode i Rijeka, Kaštela, Mljet, Kolan na Pagu
Odredbu sličnog sadržaja donio je i Grad Rijeka u ožujku ove godine, a predviđena kazna također iznosi 2000 kuna za one koji je ne budu poštovali. I U Kaštelima su u lipnju ove godine odlučili stati na kraj tiramolima, a predviđena kazna za one koji se ne budu pridržavali ovog pravila isto tako iznosi 2000 kuna. Na Mljetu su pak odluku donijeli u travnju ove godine, a kazna koju su namijenili onima koji robu budu sušili na prozorima i balkonima iznosi također 2000 kuna. Kolan na Pagu sličnu je odluku donio krajem prošle godine.
Hrvatski turizam, koji uvelike počiva na prodaji mediteranskog narativa i tradicije, u nekim gradovima tako će ostati zakinut za jednu autentičnu sliku, odnosno simbol mediteranskog načina života, a građani koji odluče nastaviti njegovati stare prakse bit će penalizirani.
Članak 11. novog zakona kaže da na dijelovima zgrade koji su okrenuti prema površini javne namjene nije dopušteno vješati ili izlagati rublje (i druge predmete koji nagrđuju vanjski izgled zgrade). Predviđena kazna je 200 kuna.
U članku 16. regulira se pitanje štetnih utjecaja na život i zdravlje ljudi, vlasnici odnosno korisnici okućnica dužni su kontinuirano uklanjati ambroziju i druge štetne biljke, a kazna za kršenje je 5000 kuna.