Nestaje li Jadran kakvog poznajemo i volimo? Klimatske promjene donijele gotovo 50 novih vrsta!
Naše je divno kristalno čisto more sve siromašnije ribom. Krivo je izlovljavanje, ali i doseljavanje stranih vrsta koje ugrožavaju oduvijek prisutne orade,srdele, brancine, fratre...
Plava je riba glavni dio cjelokupnog izlova. Izrazito zdrava, ali i izrazito ugrožena. Stoga stručnjaci smatraju kako ovako dalje više ne ide. Potrebne su jasne i drastične mjere kako bi se omogućio oporavak riblje populacije i njihovo nesmetano mriješćenje, jer nije isto ulovite li 50 tisuća tona ribe koje se već izmrijestila ili isto toliko male ribe koja to još nije stigla učiniti.
- Odavno sam upozoravao da će stanje plave ribe u Jadranu, srdele i inćuna, doći na niske grane. Kada se to desilo, EU je tražila drastično smanjenje ulova, pa čak i zaustavljanje, rekao je za Index splitski stručnjak i profesor na Odjelu za studije mora Alen Soldo. Ribarska industrija s tim naravno neće biti zadovoljna, no u perspektivi mora shvatiti da je moru potreban oporavak. Nemoguće je stalno uzimati bez da se nešto i vrati.
Stoga profesor Soldo predlaže da se na određeno vrijeme na nekom području uvede potpuna zabrana ribolova ako se lovi premlada riba, koja se još nije izmrijestila te također zabrani ribolov u hrvatskom gospodarskom pojasu koji je jedno od osnovnih mrijestilišta u Jadranu.
Zanimljiv je i podatak da većinu naše ribarske flote čine brodice manje od 12 metara koji niti ne idu toliko daleko, stoga nije teško zaključiti kako se velik dio izlovljavanja ovdje vrši talijanska ribarska industrija.
Doseljavanje novih vrsta prijeti starima
Uz pretjerano izlovljavanje veliki je problem promjena u sastavu riba Jadranskog mora. Samo tijekom posljednjih 30 godina zabilježen je dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba.
Jedna od najgorih invazivnih vrsta koje s Jadranom veze nemaju, a njezino je doseljavanje posljedica klimatskih promjena, zove se vatrenjača i o njoj smo već pisali.
- Širenje vatrenjača, podrijetlom iz Indo-Pacifika, olakšava nedostatak domaćih grabežljivaca, to jest morskih pasa koje se prekomjerno izlovljava, rekao je splitski znanstvenik Jakov Dulčić, također za Index.
Promjene se najsnažnije osjećaju na južnom i srednjem Jadranu, jer "sjever" još uvijek čuva određena temperaturna barijera. Alarmantan je i podatak kako nisu sve doseljeničke vrste bezopasne za ljude. U Sredozemlju je tako zabilježena i pojava "kamene ribe" čiji ubod može biti fatalan. Invazivne vrste negativno mijenjaju demografsku strukturu našeg mora i svakako treba reagirati na vrijeme ako želimo i dalje poznavati Jadran koji toliko volimo i s kojim se ponosimo.
J.T.
Pročitajte još: