NEUM Izlazak na more susjeda - Između želja i stvarnosti
NEUM - Dok nije izgrađen Pelješki most, Hrvati su uglavnom u Neum stizali iz dva razloga; 1. jer su morali, pošto je to bio jedini put koji je spajao jug s ostatkom Hrvatske i 2. jer je tamo pred dva desetljeća bilo kudikamo jeftinije kupovati. Oni treći su uglavnom ljudi koji žive u pograničnom području, pa imaju i osobni dodir s Hercegovinom, kao i Dalmacijom. No kako Neum izgleda danas, godinu danas od puštanja u most Pelješkog mosta, kako živi i čemu se nada? Za dobiti odgovor na ova pitanja trebalo je napraviti još nešto, što Hrvati uglavnom ne rade - otići u Neum ispod magistrale, boraviti u njemu i pričati s tamošnjim ljudima...
Naši domaćini bili su supružnici Ivo i Julijana Mikulić, organizatori sjajnog Neum underwater film festivala. Bila je ovo prilika i da saznamo više o jedinom izlazu susjedne Bosne i Hercegovine na more, ne naselju za kojeg malo tko zna da nije grad, već općina i da ima manje od pet tisuća stanovnika, koje se ljeti navodno učetverostruči, iako se stječe dojam da je tamo stiješnjeno daleko više ljudi.
"Zbog Pelješkog mosta smo prodisali jednako kao i Hrvatska"
Prvo što ćete primjetiti pri ulasku u ovo naselje je da nema nikakve gužve na magistrali.
- Pelješki most je učinio svoje i da vam pravo kažem, i mi smo prodisali od kad je izgrađen, no turista nam ne nedostaje - kazuje nam načelnik općine Neum, Dragan Jurković dok nas prima u svom improviziranom uredu minijaturnog trgovačkog centra na magistrali, jer, kako su nam rekli, trenutno se zgrada općine renovira.
- Dogodio se pozitivan refleks i prema nama ovdje. Ljudi, koji su u tim ljetnim mjesecima znali čekati u gužvama satima, pojednostavio se taj prolazak preko mosta, a nama se oslobodio prostor da turisti koji dođu Neum boraviti, pa čak i u nekakvom tranzitu, ostanu ovdje. Bio je određeni pad prometa, no ne toliko drastičan, unatoč crnim najavama i scenarijima. Danas svi ti objekti u Neumu rade, možda u manjim kapacitetima nego ranije, no najvažnije je da nitko nije zatvorio - pojašnjava.
I doista, Neum vrvi turistima. Većinom su to gosti iz Bosne i Hercegovine, Srbije, ali vidjeli smo nešto ukrajinskih i ruskih registracija.
Prenapučeno i stiješnjeno mjesto
Jurković kaže da bi Neum imao status grada, morao bi imati barem 10 tisuća stanovnika.
- Neum je relativno mlada općina, odvojila se od Čapljine 1978. godine. A i mi smo sami po sebi složena država. Za svaku odluku potrebna je politička volja i dogovor. Možda u nekom drugom vremenu postanemo grad.
Može li vaša infrastruktura podnijeti toliku navalu turista na ovako malen prostor?
- Mislim da smo ove gornje granice prešli i negdje tijekom ljetne sezone kod nas posjeti oko 20 tisuća gostiju. Naše viđenje budućnosti nije da se Neum i dalje razvija u smislu širenja smještajnih kapaciteta, jer je već i sad prenapučen. Čak bi ih i trebalo i smanjiti - odgovara nam načelnik.
Kad se krenemo spuštati s magistrale prema obali, vidimo kao i u mnogim mjestima u Hrvatskoj sve izbetonirano. Apartman do apartmana, automobil na automobilu, kad jedna kolona automobila naiđe, druga mora voziti unatrag... Kako to mislite ograničiti?
- Dijelom možemo lokalno, a za neke ostale probleme nam trebaju županija i Federacija BiH. No zbog složenosti situacije u zemlji i činjenice da Neum nema turističku zajednicu 20 godina, praktički smo izgubili stvarno stanje smještajnih kapaciteta. I u tih dva desetljeća se sve pretvaralo u apartmane, od garaža, potkrovlja, šupa i tu vidimo prostor da objekti koji su ranije imali neku drugu namjenu, ponovno ih vratimo na staro, preko općinskih službi. Nadam se da ćemo to uraditi u skorom vremenu. Radimo strategiju razvoja općine kroz smjernice, kako bi mi to zapravo htjeli kroz idućih sedam godina - pojašnjava.
Koliki je kaos u mjestu, govori i jedna anegdota koju smo i sami doživjeli. Ljubazna recepcionerka hotela u kojem smo bili smješteni dočekala nas je na recepciji koja se nalazi na posljenjem katu, dakle krov je u ravnini s cestom, a niže etaže su zapravo bliže moru. Automobili su parkirani u nekoliko redova, bez mjesta za prolaz, pa je njihovo smještanje prava umjetnost tetrisa. Uzima ključeve i izlazi. Najprije premješta skupocjeni Mercedes, a onda i Land Rover, da bi novi gost mogao ući ili stari izići. U opisu posla recepcionera, tako je i razvozač automobila.
Planiraju slijediti primjer Vira
U Hrvatskoj imamo sličan primjer na Viru, gdje je općina na nekad divljoj gradnji, fino zaradila kad je naknadno uvodila red.
- Mi smo imali dosta objekata u procesu legalizacije, nakon ekspanzije gradnje, jer se od 2003. do 2015. godine nije previše ni kontroliralo što se i gdje gradi. Imamo neku sličnu namjeru za objekte koji su prešli koeficijente gradnje, da im povećamo tarife i tako pomognemo proračunu, pa sredstva iskoristimo za uređenje infrastrukture u Neumu.
Prosječan građanin Europe, pa čak i mi u Hrvatskoj, slabo razumijemo političke odnose unutar Federacije BiH. Kako se zapravo odnosi Sarajevo prema stanovništvu uz obalni pojas i razumiju li oni da je ovdje ipak podosta svega drugačije nego na kontinentu?
- Možda jednim dijelom da, no prema nekim situacijama koje se odvijaju ovdje, ne bi rekao da nas i u potpunosti razumiju. Mi imamo složen državni sustav.
"Sarajevo nas ne razumije, još nemamo ni Zakon o moru"
Što vas konkretno smeta i što bi moglo biti bolje?
- Na neki način Bosna i Hercegovina ima samo na području općine Neum, a mi još, nažalost, nemamo Zakon o moru na razini države, što nam je vrlo bitno. Međutim i tih par pokušaja donošenja zakona, bili su takvi da se lokalna zajednica nije uopće konzultirala. U ni jednom trenutku se nikoga od nas nije pitalo, vidimo li mi koji tu živimo Neum kao turističko mjesto ili nekakvu luku, što je bio plan od ranije - pojašnjava nam Jurković te dodaje da nije to jedini problem.
- Tu je i nadležnost nad obalom, koje ima županijsko Ministarstvo vodoprivrede i poljoprivrede, a upravljanje obalnim pojasom, nekih 30 metara od obale, tzv. unutarnje vode, je na razini Federacije, odnosno Ministarstva prometa i komunikacija. Imamo Općinu koja želi sutra raditi strategiju proširenja plažnih prostora, ali ne možemo raditi bez ove dvije institucije praktički ništa. Mi imamo obalni pojas 9-15 metara, ovisno o konfiguraciji terena, ali definitivno ne možemo ništa, samostalno su nam vezane ruke za sve razvojne projekte.
Pretpostavljam da bi vi u Neumu radije željeli turizam, nego luku, jer, nekako logično, luka Ploče u Hrvatskoj je ionako građena upravo da služi prometu Bosne i Hercegovine, ako su odnosi između dvije zemlje dobri, zar ne?
- Pa tako je. Luka Ploče je građena za potrebe BiH i u toj luci danas imamo svoje institucije i terminale koji se nalaze tamo. Za nas zbog toga, ali i one važne ekološke strane, nije prihvatljivo da se u Neumu sagradi nekakva luka. A tu je onaj važan dio, zaštićeni Malostonski zaljev, koji je međuovisan s dijelom more koji pripada BiH. Između ostalog, akvatorij BiH nije ni dovoljno velik, tako da ovdje ne vidimo ništa drugo, osim klasičnog turizma, kojeg samo treba urediti - odgovara nam neumski načelnik.
A odmah ispod ureda gradonačelnika restoran, a do njega dućan. Pred 20-ak godina, ovakvih je uz magistralu bilo doslovno svakih 50-ak metara, a ovdje su se vrtjeli milijuni od trgovine na malo; Hrvati su iz Dubrovnika, Stona i Ploča, pa čak i Splita nosili doma pune prtljažnike ulja, brašna, cigareta... hranom i pićem bi se znali opskrbiti za dva i više mjeseci. Danas je ovo jedan od rijetkih kojeg vidimo na cesti, a otužno poluprazne police i svjetlo koje jedva da rasvjetljava rijetke artikle, govori o nekom potpuno drugom Neumu.
U drugom nastavku priče o Neumu, nezaobilazna tema bit će "prstaci"! Kolika je zapravo obala i akvatorij Neuma? Kako je moguće da je u zaljevu s tolikom koncentracijom ljudi tako čisto more i da se tu uzgajaju školjke? Zapazili smo neobične viseće betonske rive, kao i opasnu igru, odnosno "suživot" jet skijeva i kupača...
Nastavlja se...
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ: