Norveška zabranila kruzere zagađivače, u međuvremenu, ovo je slika ispred Hvara, a Dubrovnik ima najzagađeniji zrak!
Od 2026. godine samo će kruzeri pogonjeni alternativnim gorivima smjeti posjetiti fjordove u Norveškoj. Zakonodavci žele zaštititi jedinstveni prirodni okoliš i zaustaviti nanošenje štete morskom ekosustavu. U Hrvatskoj pak, ova slika. Dubrovnik, poput kakvog industrijskog diva iz Bangladeša ima najzagađeniji zrak u Hrvatskoj, a Hvar izgleda ovako...
Dubrovnik je 2013. godine, prema podacima koje je iznijela profesorica Marijana Pećarević s Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, bio najzagađeniji grad u Hrvatskoj po broju sumpornih oksida u zraku. Granična vrijednost je 5 kilograma po hektaru, a Dubrovnik je te godine imao čak 31 kilogram sumpornog oksida na jednom hektaru, te je bio zagađeniji grad i od Siska, te Slavonskog Broda, koji se često spominju u tom negativnom kontekstu! Prije par godina, kruzer je bio kažnjen zbog čađe kaznom od 35 tisuća kuna, a drugi je dobio 215 tisuća kuna kazne.
Svjetska zdrastvena organizacija iznijela je podatke o povezanosti raka s ispušnim plinovima iz goriva. Na udaru organizacije se u zadnje vrijeme nalaze brodovi jer oni zapravo više zagađivaju okoliš od vozila na kopnu.
Dosadašnja istraživanja govorila su da kruzer s tri tisuće gostiju prosječno zagađuje zrak gore nego 12.000 automobila, da bi se sad pokazalo da je stanje neusporedivo gore. Istraživački tim Dispatchesa sa Channel 4 potajno je postavio uređaje za mjerenje zagađenja na jedan od kruzera i došao do rezultata da jedan takav putnički brod zrak zagađuje kao milijun automobila.
Dva kruzera na Jadranu zagade više zraka od svih registriranih automobila u Hrvatskoj!
Evo malo i statistike: Kruzeri su primjerice 2022. godine u Hrvatskoj ostvarili 627 kružnih putovanja te su, prema procjeni stručnjaka, emitirali oko 672 tone sumporovih oksida, što je 35 puta više od ukupne godišnje emisije svih registriranih automobila u našoj zemlji!
Pa ako znamo da je u Hrvatskoj registrirano oko 1,7 milijuna automobila, ispada da već i samo dva kruzera ispuštaju više mikroskopsih čestica odgovornih za nastanak raka, astme, KOPB-a i sličnih užasa nego što to čine svi automobili u našoj zemlji skupa.
A samo u Dubrovnik usred ljeta događa se da u jednom danu u gradu pristane sedam kruzera.
Slična situacija je i u drugim jadranskim destinacijama. Venecija već odbija kruzere, dok im Hrvatska radi i nove luke i širi stare, poput Zadra i Splita. Kad se usidre ispred bilo kojeg mjesta u Hrvatskoj, čestice koje lebde u zraku, opasnost su po zdravlje i okoliš kilometrima daleko, u šumi i moru.
Norvežani rekli: "NE!"
Za razliku od Hrvatske, norveška vlada zauzela je agresivan stav prema zabrani plovidbe brodovima na gorivo fjordovima. Počevši od 2026., samo će brodovima na alternativna goriva, poput ukapljenog prirodnog plina (LNG), biti dopušteno posjećivati fjordove. Dobro, zbog emisije daleko štetnijeg metana, LNG je sad jedna sasvim posebna priča, no prvi korak prema zabrani golemih dimnjaka s crnim dimom je napravljen.
Prema Istraživačkom institutu Zapadne Norveške, kruzeri u Norveškoj troše oko 170 milijuna litara goriva godišnje. To predstavlja oko tri posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u zemlji. Većina goriva sagorijeva se na moru. Međutim, oko 30 posto, ili skoro 34 milijuna litara, spaljuje se dok su brodovi u luci ili posjećuju fjordove.
Osam puta više štete, nego koristi!
Koliko kruzeri Hrvatskj rade štete i koristi? Istraživanje Hrvoja Carića s Instituta za turizam u Zagrebu, inače autora rada o trošku i zaradi od pristajanja kruzera u Hrvatskoj je pokazao da Hrvatska od turističkih brodova pretrpi gotovo osam puta više štete nego što od njih zaradi!
Primjerice, na brojci od oko 700 tisuća putnika s kruzera koji su u prosjeku proveli dan i pol u Hrvatskoj, zarada je bila oko 50 milijuna eura, a trošak oko sedam puta veći, dakle - 350 milijuna eura. Pritom se uopće ne računa šteta po okoliš i zdravlje ljudi, koji su više desetaka puta veći i neprocjenjivo skuplji.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ: