NOVE IDEJE U SUSJEDSTVU “Nećemo rušiti Pelješki most, ali ga možemo ‘izrezati'”

U susjednoj Bosni i Hercegovini ne prestaje sitničavo političarenje oko teme Pelješkog mosta i izlaza na otvoreno more. Tema na koju nemaju nikakav utjecaj niti pravo, potegne se valjda svaki put kad netko od političara želi skrenuti pozornost s izuzetnih ekonomskih i političkih problema u kojima se ta zemlja nalazi. Za najnoviji slučaj pobrinuo se bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, koji je u razgovoru sa posebnim izaslanikom američkog predsjednika Joea Bidena za zapadni Balkan Gabrielom Escobarom rekao da bi BiH trebala imati pristup otvorenom moru, aludirajući na to da im je Pelješki most zatvorio izlaz.

Bošnjački akademik Suad Kurtćehajić tvrdi da je BiH mogla imati izlaz na otvoreno more u crnogorskoj Sutorini, no odrekla ga se, da ne bi dopao dio BiH kojeg zovu Republik Srpska, ali gaji nade da bi se to moglo mijenjati, piše Sputnik.

Izgradnja Pelješkog mosta u Hrvatskoj, koji bi trebalo biti pušten u upotrebu iduće godine, onemogućava da kruzeri ili veći brodovi pristaju na teritoriji BiH i to je, kako navodi sarajevski akademik dr. Suad Kurtćehajić i predsjednik Bosanske akademije nauka i umetnosti „Kulin ban“, problem na koji je ukazao Džaferović.

Hrvati neće rušiti most

– U izgradnju tog mosta je do sada uloženo tristo i nešto milijuna eura, uz to je Hrvatima za izgradnju mosta pomogla i EU, pa nema nikakve riječi o rušenju ako smo dozvolili njegovu gradnju. Sad, ne znam može li se nekako ’izrezati‘ pa da se napravi pokretni, podižući most, kojim bi se omogućilo uplovljavanje većih brodova i kruzera – kazao je Kurtćehajić.

Međutim, on upozorava da je BiH napravila grešku, kad se u korist Crne Gore odrekla vlasništva nad Sutorinom, graničnim mjestom, gdje bi imala otvoren izlaz na more.

– Vidite, BiH je imala dva izlaza na more, Neum i Sutorinu. Po AVNOJ-u, BiH je imala oba mjesta. Točnije, 1945. godine Predsjedništvo AVNOJ-a je utvrđivalo granice tadašnje Jugoslavije, odnosno federalnih jedinica koje tada još nisu bile republike, što su kasnije postale. Za BiH je bila sljedeća formulacija: BiH će ući u granicama koje su utvrđene na Berlinskom kongresu, dakle i sa Sutorinom i s Neumom“, podsjeća bosanski profesor.

– Upravo iz tih razloga sam osobno pokušavao ukazati Sarajevu da ne potpiše Ugovor o granici s Crnom Gorom. Međutim, oni su se izgleda unaprijed dogovarali. Mislim da je Sarajevo Crnoj Gori dalo Sutorinu samo iz razloga jer su strahovali da to ne pripadne Republici Srpskoj. Mislim da je samo jedan čimbenik bio da se ne napravi takav ugovor s Crnom Gorom, što je pogubno, jer se vrijednost toga može mjeriti milijardama eura. Mogli smo napraviti izlaz na more bolji nego što ima sama Crna Gora – kaže Kurtćehajić.

“Ako je most u hrvatskom moru, ne znači da BiH ne može tražiti svoja prava”

Profesor banjalučkog Pravnog fakulteta Milan Blagojević, s druge strane, napominje da je u pitanju međunarodni državni ugovor između Crne Gore i BiH, kojim je definirana njihova međusobna granica. Što se tiče Hrvatske i mosta, za kojeg Bosanci i Hercegovci tvrde da je blokirao izlaz BiH na otvoreno more, Blagojević napominje da i tu postoji pravni lijek.

– Što se tiče izlaza na otvoreno more u dijelu koji se odnosi na most na Pelješcu, to je dio akvatorija Republike Hrvatske. E sad, to što se radi o akvateritorijalnom području Hrvatske, ne znači da država koja eventualno ima interes za izlaz na otvoreno more ne može zatražiti svoja prava. BiH u tom slučaju može tražiti opet tako što će se obratiti Međunarodnom sudu pravde, tužeći Hrvatsku za eventualnu povredu prava izlaza na otvoreno more, ili Međunarodnom sudu za pravo mora – uvjeren je ovaj bosanski profesor.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

GRANIČNO PITANJE SUTORINE Crnogorski pojas prema moru koji je 600 godina bio unutar Bosne i Hercegovine

URNEBESNO PISMO Pomoćnik ministra BiH našem portalu: „Dajte nam more!“

Poruka iz BiH: “Obraniti pravo za izlaz na otvoreno more preko Neretvanskog i Korčulanskog kanala”

KAKO JE NEUM POSTAO DIO BiH? Razlog za gradnju Pelješkog mosta star je 300 godina!