Obnova lukobrana u Puli koštat će 120 milijuna kuna - Butković pozvao Lučku upravu Pula da se javi na natječaj

PULA - Svobuhvatna obnova pulskog lukobrana koštat će oko 120 milijuna kuna, a da bi se realizirao taj veliki projekt bit će potrebna pomoć hrvatske Vlade, odnosno Ministarstva mora, prometa i infrstrukture.

Ministar Oleg Butković je najavio da će Lučka uprava Pula tu pomoć dobiti, ali naravno u redovnoj proceduri, javljanjem na javni poziv za financiranje, piše Glas Istre.

Saborski zastupnik Anton Kliman istaknuo je da se radi o iznimnom infrastrukturnom projektu za Pulu.

- Lukobran je sagrađen početkom 20. stoljeća kada je Pula bila glavna austrijska luka i od tog doba do danas u njega se nije ulagalo. Lukobran je jako bitan za zaštitu pulske luke i ključni objekt koji bi omogućio daljnji razvoj pulske luke u gospodarskom smislu. On je prilično velik, derutan i njegova sanacija, odnosno ponovna izgradnja iziskuje jako puno novca. To pulski proračun ne može podnijeti jer se radi o investiciji od oko 17 milijuna eura. Moje pitanje je da li će se Ministarstvo i na koji način, odnosno u kojim rokovima, uključiti u rješavanje tog problema - pitao je Kliman.

- Svi naši gradovi i općine imaju se prilike javiti na javni poziv Ministarstva mora, prometa i infrstrukture. Mi ćemo u perspektivi imati na raspolaganju nešto više od 100 milijuna eura. Imali smo nekoliko sastanaka s Lučkom upravom u Puli i otvoreni smo za pomoć. Naravno, u otvorenoj, zakonskoj proceduri. Oni moraju imati građevinsku dozvolu, a prijava mora proći i sve filtere unutar Ministarstva. Ako sve bude u redu, mi ćemo ta sredstva i odobriti. Pulski lukobran treba obnoviti, on je u lošem stanju. To je velika investicija, negdje oko 120 milijuna kuna. Naša vrata su otvorena, Vlada RH je shvatila i odredila se da je obnova lučke infrstrukture, kada govorimo u prometu, jedan od prioriteta. Mi ćemo otvoriti javni poziv negdje početkom sljedeće godine i slobodno im recite da se mogu javiti na to - rekao je Butković.

Sagradila ga Austro-Ugarska

A što kažu podaci o ovom objektu? Pulski lukobran sagradila je Austro-Ugarska između 1910. i 1914. godine s ciljem obrane od neprijateljskog brodovlja te zaštite priobalja i grada od naleta većih valova. Procjenjuje se da su u lukobran ugrađene stotine tisuća kubika kamena i desetine tisuća kubika betona. Iako je planirana dužina bila 1.200 metara, ostao je 141 metar neizgrađenog dijela, a nešto više od 250 metara je nedovršeno. Širok je sedam metara, a dubina do prirodne stijene, na kojoj je podignut nasip, iznosi od 20 do 36 metara. Korijen lukobrana je na rtu Kumpar, a proteže se 350 stupnjeva prema rtu Proština.

Danas je lukobran neugledan, nestabilan i potencijalno opasan zbog nebrige za taj strateški infrastrukturni objekt koja ga je pretvorila u derutnu i sve manje funkcionalnu građevinu. Vertikalni zid lukobrana je urušen, odnosno nedovršen u dužini od 254 metra, a postojeće berme (nasipani kamen pod vodom, koji dodatno učvršćuje lukobran) su neuredne.

Kruna je na pojedinim dijelovima u potpunosti razrušena i ispod razine mora, što omogućuje prelijevanje čak i osrednjih valova. Većim dijelom je neprohodna, a na pojedinim mjestima vide se komadi hrđave čelične armature. Također, pod utjecajem valova i korozije, na njoj su nestali vezni prsteni. Nasip i ostali dijelovi lukobrana neznatno su oštećeni i ne prijete stabilnosti objekta

Kako bi lukobran mogao obraniti Pulu od plimnog vala i biti funkcionalan za gospodarsku i rekreativnu namjenu potrebna je njegova sanacija koja se treba provesti u tri faze. Prva faza uključivala bi iskop postojećeg nasipa uz sami postojeći zid lukobrana. Zatim bi se, u drugoj fazi, uložilo u postavljanje kamenometa i bermi s obje strane postojećeg zida lukobrana. Sljedeću fazu,  činilo bi postavljanje nadbetona nad postojeći zid i, povrh njega, armirano betonske krune s armaturom. Nakon provedene sanacije lukobran bi trebao ispunjavati zadaću za koju je prvotno bio namijenjen.

Nebriga za lukobran stariji od stoljeća, vidljiv je iz svemira, o čemu svjedoče i satelitske snimke.

I.B.