Obnova otočkih prometnica može biti brža, mnogo jeftinija i ekološki prihvatljiva
Kao skoro sve na svijetu, tako se i asfalt na kolnicima može reciklirati, a putem metode vruće reciklaže in situ nikad jeftinije, brže i ekološki prihvatljivije.
Na županijskoj cesti Lun - Novalja izvršena je sanacija asfaltnog kolnika duljine 500 metara u punom profilu, ukupne površine zahvata od 2.800 m2, primjenom tehnologije vruće reciklaže in situ. Također je izvedena sanacija kolnika na prometnici koja vodi prema plaži Zrće duljine 200 m u punom profilu.
Time je prvi put u Hrvatskoj prezentirana moderna i ekološki najnaprednija tehnologija obnove habajućeg sloja asfalta - vruća reciklaža in situ.
Radi se o velikom napretku u odnosu na klasične metode obnove asfalta, što potvrđuje podatak da dnevni učinak stroja za vruću reciklaža in situ iznosi otprilike 1.200 metara za radnu širinu stroja od 2,5 do 4,5 metra.
Klasičnim metodama prvo je potrebno izvršiti glodanje asfalta, čišćenje nakon glodanja, prskanje bitumenskom emulzijom i finalno polaganje novog sloja asfalta finišerom, dok s druge strane, recikler za vruću reciklažu asfalta prethodno navedeno izvede u jednom radnom prolazu.
Tako je vremenska ušteda vruće reciklaže in situ osjetna, budući da ova tehnologija u jednom danu obnovi istu površinu ceste za koju je klasičnim metodama potrebno čak četiri dana rada. Financijska ušteda obnove kolnika također ide u prilog vruće reciklaže in situ - 35 posto je povoljnija obnova asfalta na kopnu, a na otocima ta brojka ide čak do 45 posto!
Ono što je jako bitno, vruća reciklaža in situ ne stvara otpad jer kako joj ime govori, radi se o reciklaži postojećeg asfalta, piše Dalmacija danas.
Osim što je ova tehnologija sanacije asfaltnih kolnika višestruko prihvatljivija naspram klasičnih metoda, treba istaknuti kako ona može doprinijeti u turističkom i sigurnosnom pogledu, kako za turiste, tako i za domaće stanovništvo na našim otocima.
B.K.
PROČITAJTE JOŠ: