Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru

Masovni pomori plemenite periske u Sredozemlju započeli su 2016. godine, a u Jadranskom moru ih bilježimo od 2019. godine. Smrtnost je na mnogim lokacijama i 100%, a zbog dramatičnog pada populacije periska je za samo godinu dana dobila status kritično ugrožene vrste u Hrvatskoj.U svrhu očuvanja ovog endema Mediterana od 2020. godine u provedbi je projekt Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru koji na nacionalnoj razini koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U provedbi projekta uključeni su nacionalni znanstveni i stručni kapaciteti kroz sudjelovanje 23 partera koji djeluju u tri regije sjeverni, srednji i južni Jadran. Projekt je ušao u treću godinu provedbe, a 1. ožujka u Zadru na zadarskom Sveučilištu održan je sastanak partnera. Na sastanku je sudjelovalo 46 sudionika iz 27 institucija, uključujući i sudjelovanje stručnjaka iz Španjolske, izvještava Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.Koordinatori aktivnosti projekta Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru po regijama  – Javna ustanova „More i krš“ (za južni Jadran), Javna ustanova Park prirode „Telašćica“ (za srednji Jadran) i Javna ustanova Nacionalni park „Brijuni“ (za sjeverni Jadran)  prezentirali su aktivnosti očuvanja plemenite periske koje su do sada proveli u suradnji s ostalim partnerima na projektu. Predstavnici Aquariuma Pula i Hrvatskog veterinarskog instituta su prezentirali svoj rad vezan uz ex-situ očuvanje plemenite periske u Jadranu, dok su stručnjaci sa španjolskog Instituta za očuvanje mora i morskih znanosti (IMEDMAR-UCV) predstavili iskustva vezana uz rad na očuvanju plemenite periske u Španjolskoj.Tijekom rasprave sudionici su se osvrnuli na izazove s kojima su se susreli kao i na prijedloge rješenja za unaprjeđenje daljnjih aktivnosti.

Projekt je prepoznat kao uzoran primjer operativne suradnje znanstvenih institucija, nevladinog sektora, javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Posebno je naglašen veliki odjek ovog projekta u javnosti i dosada nezabilježen angažman ljudi u očuvanju ove vrste prije svega kroz brojne zaprimljene dojave kojim su prikupljeni vrijedni podaci o još uvijek živim jedinkama plemenite periske, ali i o srodnoj vrsti Pinna rudis koja je posljednji puta u Jadranu zabilježena prije više od 100 godina.Istaknuta je važnost nastavka provedbe aktivnosti u svrhu očuvanja plemenite periske u Jadranu te važnost međunarodne suradnje stručnjaka i daljnjeg uključivanja šire javnosti u provedbu aktivnosti kroz projektnu suradnju i u narednom razdoblju od 2023. do 2025. godine.

Plemenita periska (Pinna nobilis) i masovna smrtnost

Plemenita periska (Pinna nobilis) je najveći mediteranski školjkaš, endem Sredozemnog mora. Uglavnom nastanjuje sedimentna dna s livadama morskih cvjetnica, a zabilježena je na dubinama od 0,5 m do 60 m. U Jadranskom moru se najčešće može pronaći između 2 i 30 m dubine. Može narasti do 120 cm te se pojavljuje u cijelom Jadranu. Ima važnu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora, a na njenim ljušturama obitavaju brojne vrste.

Plemenita periska (Pinna nobilis) je strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/19, 15/18, 14/19, 127/19)  i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine, broj 144/13, 73/16), što uključuje zaštitu vrste i njenih staništa, te je zabranjeno namjerno hvatanje ili ubijanje, uznemiravanje, uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmaranja, držanje, prijevoz, prodaja, razmjena te nuđenje na prodaju ili razmjenu živih ili mrtvih jedinki.

Plemenita periska nalazi se i na popisu vrsta Dodatka IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (Direktive o staništima), stoga je njena stroga zaštita i očuvanje populacija u povoljnom stanju obveza svih država članica Europske unije (EU). Također, vrsta je navedena u Dodatku II Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju – Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja (Barcelonska konvencija).

Tijekom jeseni 2016. godine na obali Španjolske zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski. Prva potvrda o pojavi zaraze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora zaprimljena je u svibnju 2019. godine. Od tada, zaraza se vrlo brzo proširila i zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana u kojem bilježimo masovna ugibanja plemenite periske uzrokovana bolešću.

Točna patogeneza uginuća plemenite periske nije utvrđena. Mogući uzročnik masovnog pomora periski je Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu periske, no nije potvrđeno radi li se jedinom uzroku smrtnosti. Životni ciklus parazita slabo je poznat, no smatra se kako je prijenos s periske na perisku moguć te da mu pogoduju više temperature mora (ljetni mjeseci). U 2020. godini pojava masovnog pomora periske zahvatila je sve zemlje Mediterana sa smrtnošću populacija i do 100 %. Za sada nije utvrđena niti jedna učinkovita metoda kojom bi se mogao spriječiti pomor i širenje zaraze.

Očuvanost i budućnost ovog mediteranskog endemskog školjkaša, kako u Jadranu, tako i u cijelom Mediteranu je nesigurna. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) je u listopadu 2019. godine plemenitu perisku svrstala u kategoriju „kritično ugroženih vrsta“ (CR).

Od 2020. godine kroz projekt Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koordinira provedbu aktivnosti očuvanja periske u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Te aktivnosti provode se kroz tri potprojekta koje sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nositelji potprojekata su Javna ustanova „More i krš“ (za južni Jadran), Javna ustanova Park prirode „Telašćica“ (za srednji Jadran) i Javna ustanova Nacionalni park „Brijuni“ (za sjeverni Jadran), koji koordiniraju i provode aktivnosti očuvanja periske na regionalnoj razini, u suradnji s partnerima.

Više informacija o projektu dostupno je putem poveznice na mrežnim stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

S obzirom na sve manji broj živih jedinki u moru, ključno je za opstanak vrste pronaći potencijalno otporne jedinke koje bi se dalje mogle razmnožiti i stvoriti prirodni „imunitet“. Te potencijalno otporne jedinke bolje je ostaviti u svom prirodnom staništu, ali ih prikladno zaštititi od mogućeg antropogenog djelovanja.

Putem akcije „Jeste li ih vidjeli?“ koja je 2019. godine proširena i na plemenitu perisku, s ciljem uključivanja javnosti u određivanje rasprostranjenosti vrsta te podizanja svijesti o važnosti njihovog očuvanja, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poziva javnost da dojavi lokacije na kojima su opažene žive jedinke plemenite periske, kako bi se identificirale i očuvale žive jedinke plemenite periske u prirodi te pratilo stanje populacije plemenite periske. Akcija se provodi tijekom cijele godine, no njezina važnost najviše dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima kada je povećana mogućnost uočavanja morskih organizama u njihovom prirodnom staništu.

Zaprimljene dojave mogu  se pregledati na Bioportalu gdje su dostupni i podaci o lokacijama plemenite periske dosad prikupljeni u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom te zainteresiranom javnošću.

Pri identifikaciji živih jedinki plemenite periske u prirodi potrebno je provjeriti reagira li jedinka zatvaranjem ljušture na vanjski podražaj, odnosno na kretanje morske vode u njenoj neposrednoj blizini. Uspravna ljuštura plemenite periske u sedimentu ne podrazumijeva nužno i živu jedinku. Naime, i do trećina ljušture plemenite periske zakopana je u podlogu (sediment) pa je čest slučaj da prazne ljušture ostanu uspravne u sedimentu duže vremena nakon uginuća jedinke, dajući dojam žive jedinke, sve dok djelovanjem morskih struja i valova ili vremena ne polegnu na dno.

Ako se opazi plemenita periska za koju se sumnja da je živa, treba iznad nje nježno proći kroz morsku vodu rukom, a živa plemenita periska će se zatvoriti. Pri tome treba paziti da se jedinka ne dira i da se uznemirava što je manje moguće. Primjer provjere stanja je prikazan na videu niže.

D.G.