OGRADILI 2 km POMORSKOG DOBRA Kamp Straško kod Novalje na Pagu direktno krši Zakon i uvjete koncesije: "Ne možete uz more, morate kroz kamp!" - Odgovori odgovornih su još strašniji!
NOVALJA - Kamp Straško kod Novalje ima koncesiju za svoju djelatnost od 2017. godine na period od 20 godina, no kako to u Hrvatskoj obično biva, koncesija je često paravan za svojevoljno proširenje ovlasti, koje su temelj za protuzakonite djelatnosti. U ovom slučaju, to je samovoljno isključivanje građana od slobodnog korištenja pomorskog dobra, na što je Morski HR već više puta ukazivao i u brojnim slučajevima potvrdio na najvišim inspekcijskim i sudskim instancama, te vratio opće dobro neometanoj općoj upotrebi. Naravno, ničega od ovog ne bi bilo da su odgovorni koji nadziru ovakve koncesije sposobni poznavati i voljni provoditi vrijedeće zakone i da rade posao za kojeg su plaćeni.
Građani nam se već mjesecima žale da im je i nakon stupanja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama na snagu, što se dogodilo prije točno godinu dana, točnije, 29. srpnja 2023. godine, fizičkom barijerom zabranjeno prolaziti pomorskim dobrom, a dodatan strah građanima ulijevaju nekakvi zaštitari, što stvara dojam države u državi. Koliko je to opasno, vidjeli smo devedesetih godina 20. stoljeća, kad su jedni građani ove države, potpomognuti građanima druge države najprije okupirali hrvatski teritorij, a onda ga ogradili barikadama, da bi naposlijetku i svojom paravojskom branili prolaz ostalim građanima. Ostatak je poznat, jeziv i zakleli smo se - neće se ponoviti.
Vrata zaključana, djelatnici ne daju prolaz uz more: "Plivaj okolo!"
- Kamp ima koncesiju ali pod ugovorom stavkom 10. navedeno je da moraju osigurati cjelodnevnu prohodnost. To nije trenutno tako. Postoje vrata ali su uvijek zaključana, kad se pozove broj, zaštitar vas ne pušta kroz vrata jer kaže da ne smije.
Tijekom srpnja i kolovoza zaštitar naplaćuje ulaz 10 eura, a u ostalim mjesecima je nemoguće ući jer su vrata zaključana, pa je jedini mogući pristup s mora. Svi domaći nemaju mogućnost duž obale prošetati do Novalje. Plaža se vodi kao uređena, mada nije ništa drugačija nego plaze Braničevica u Gajcu (prirodna plaža koja postoji desetljećima). Zamolila bih vas da istražite situaciju, jer ne može biti da je jednom čitavom dijelu onemogućen prolaz do jednog od većih gradova uz obalu - kaže jedna čitateljica.
- Pozdrav, ekipa! Nalazim se na otoku Pagu, mjesto Novalja. Camping "Straško" koji se prostire na ogromnoj površini naplaćuje ulaz na plažu te ne priznaju Zakon o pomorskom dobru gdje je napomenuto da 6 m od visoke plime sve pripada općem dobru. Od mene su tražili da platim dnevnu ulaznicu ili da plivam do bova s druge plaže te onda uđem. Kažu da su zakonski ispravni te da imaju koncesiju na plažu te govore da je plaža privatna. Pa eto ako imate vremena i volje istražiti zašto je na 2 km plaže hrvatskim građanima kršenjem ustava i zakona zabranjen ulaz na plažu - žali se drugi čitatelj.
Kamp Straško: "Poslujemo po svim zakonima i sukladno koncesiji"
I doista, pozivom na njihov broj u kampu, javila se najprije recepcionerka, a onda i njena šefica. I jedna i druga tvrde da se morem ne smije ući. Za svaki razgovor, sudionici su upozoreni da se snima, a evo što su nam odgovarali najprije zaposlenici, očito instruirani što moraju reći ako dođe do ovakvog razgovora:
Išli smo redom, pa smo šefovima kampa poslali i pisani upit:
Zašto Vaš kamp protuzakonito isključuje pomorsko dobro iz opće upotrebe i time krši ugovore iz koncesije? - glasilo je naše pitanje.
- Shodno Vašem upitu, obavještavamo Vas da kamp Straško posluje po svim zakonima RH i sukladno svim odredbama ugovora o koncesiji. S štovanjem, Uprava Hadria d.o.o - stoji u kratkom odgovoru kojeg potpisuje Grga Kordić. No, s obzirom da nam nisu dali niti jedan jedini dokument, ni argument koji bi im išao u prilog, pisanim putem, a sukladno pravu na pristup informacijama, zamolili smo da nam pošalju dio ugovora o koncesiji koji im dozvoljava ogradu u moru, odnosno koji dio Zakona Republike Hrvatske bi im to omogućio?
Odgovor na ovo do zaključenja ovog teksta nismo dobili.
Gradonačelnik Novalje ni njegovi pomorski redari ne znaju za ogradu u moru: "Nemojte da ja budem krunski svjedok"
Sljedeće je bilo nazvati pomorske redare Grada Novalje, no zanimljivo da nitko od njih nikad nije čuo ni vidio ogradu u moru i ograđenih 2 km plaže, njima pred nosom. Iznimka nije bio ni gradonačelnik, HDZ-ov Ivan Dabo.
Pa iako Grad nije odgovoran za dodjelu koncesije, kako nam je i sam rekao, ipak, njegovi redari su prema Zakonu dužni voditi računa o poštivanju institucije pomorskog dobra na svom teritoriju. Oni su nam obećali otići na teren, no do zaključenja ovog teksta nismo doznali što su napravili. A Dabi nije bilo drago što ga zovemo zbog ove teme, dapače, zavapio je:
- Nemojte da ja budem krunski svjedok, nazovite županijsku pročelnicu Upravnog odjela za gospodarstvo, pomorsko dobro i promet, čija je to ingerencija - kazao nam je, no upravo njegovi pomorski redari bi trebali nadzirati radi li se na pomorskom dobru u Novalji sve po zakonu. Poslušajte i razgovor s gradonačelnikom:
Nadležna pročelnica: "Postoje neka stečena prava... ovaj... revidirat ćemo ugovor... nećemo revidirati..."
Ana Stilinović Rukavina pročelnica je Upravnog odjela za gospodarstvo, pomorsko dobro i promet Ličko-senjske županije. O njoj su kolege s Indexa pisale u travnju, na temu dovođenja Lidije Bačić od strane Županije, kad je molila hotel da naprave dva odvojena računa, od kojih bi jedan trebala platiti Županijska lučka uprava!
Zanimalo nas je, zašto Županija koja je dala kampu Straško koncesiju, nije istu i revidirala, jer članak 5. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nedvojbeno kaže da je Pomorsko dobro izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, a pravni poslovi sklopljeni suprotno stavku 1. ovoga članka ništetni su.
Ukratko, zbunilo ju je naše pitanje, a odgovor šokira. Posebno dio u kojem nije upoznata s detaljima novog Zakona.
- Koncesija ne isključuje pomorsko dobro iz opće upotrebe, ali oni imaju pravo naplate ulaza na to pomorsko dobro - pokušala nam je pojasniti kako ona to vidi.
Dobro, međutim, ne smiju dignuti ogradu...
- Oni su digli ogradu, ali u toj ogradi postoje vrata, kroz koja mogu proći ljudi, ali oni im imaju pravo naplatiti ulaz - uvjerava nas pročelnica i usmjerava na zakon kakav je bio 2017. godine kad je ugovor o koncesiji sklopljen, no na naše inzistiranje da novi Zakon to ne dozvoljava, odgovara:
- Postoje neka stečena prava...
Tada smo je upozorili na članak 5. koji smatra ništetnim pravne poslove koji isključuju bilo kakva prava vlasništva ili druga stvarna prava. Pitali smo je kako to da nije upoznata s novim Zakonom, te jedinu koncesiju ovog tipa koju imaju, nisu revidirali.
- Upoznati smo i revidirat ćemo - obećala nam je Ana Stilinović Rukavina, a čitav razgovor poslušajte niže:
Pročelnica nas i službenim odgovorom pokušala izmuljati i odbila dati dokumente
Na pitanje hoće li srušiti i spornu ogradu, Rukavina nam je obećala odgovoriti pisanim putem, a tamo nešto sasvim drugačiji odgovor u kojem nam nije odgovorila ama baš ništa o ogradi, osim da koncesija na kamp i dalje traje:
"Ugovor o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra - uređene javne plaže Straško u Gradu Novaljisklopljen je 12. travnja 2017. godine na rok od 20 godina. Člankom 221. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine 83/2023) propisano je da ugovori o koncesijama sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do isteka vremena na koje su sklopljeni"
Šokira i to što nas je Rukavina lagala, odnosno nije nam dala potpuni odgovor, jer članak Zakona na koji se poziva u službenom odgovoru vrijedi ISKLJUČIVO za koncesijsku naknadu, a ne za privatizaciju pomorskog dobra i isključenje iz opće upotrebe, kojeg novi Zakon uopće ne poznaje. A članak 221. stavak 2. na kojeg se poziva točno glasi doslovno ovako: "Ugovori o koncesijama sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do isteka vremena na koje su sklopljeni te se, na prijedlog davatelja koncesije ili koncesionara, mogu izmijeniti sklapanjem dodatka ugovora o koncesiji, kojim će se koncesijska naknada utvrditi prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona."
Stoga smo je zamolili da nam sukladno pravu na pristup informacijama proslijedi dio koncesijskog ugovora koji koncesionaru dozvoljava ograđivanje pomorskog dobra i isključenje korištenja pomorskog dobra od strane ostalih građana.
Rukavina nas je umjesto jasnog i nedvojbenog odgovora uputila na nekakva pojašnjenja na stranicama Županije Ličko senjske o Pravima na pristup informacijama, te time izravno prekršila i Zakon o pravu na pristup informacijama, zbog čega nam nije preostalo drugo, nego u Županiju poslati povjerenika za informiranje.
Ministarstvo mora: "Odmah šaljemo inspekcijski nadzor!"
Upit smo poslali i Ministarstvu mora, te od njih doznajemo da s obzirom na sve okolnosti, na teren odmah šalju i nadzor:
- Nastavno na Vaš upit i navode iz istoga, obavještavamo vas kako će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uputiti djelatnike lučke kapetanije u inspekcijski nadzor na predmetnu lokaciju kako bi se utvrdile činjenice te ćemo vas o provedenom i izvijestiti.
Zakon: "Nema privatizacije pomorskog dobra, kazne idu i lokalnoj samoupravi!"
Ali, idemo mi na Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama;
Članak 12. izričito zabranjuje upotrebu i korištenje pomorskog dobra bez pravne osnove:
"Pravna i fizička osoba koja je, na temelju akta koji predstavlja valjanu pravnu osnovu određenu ovim Zakonom, stekla pravo posebne upotrebe i/ili gospodarskog korištenja pomorskog dobra, gradnje i/ili obavljanja drugih radova, ograničenja ili isključenja dijela pomorskog dobra od opće upotrebe te drugog ovlaštenja stečenog na temelju odredbi ovoga Zakona, dužna je to pravo koristiti na način, u opsegu i granicama određenim aktom kojim je to pravo stekla te u skladu s odredbama ovoga Zakona",
A akt iz Zakona, kojim je Straško stekao pravo korištenja pomorskog dobra je Koncesijski ugovor, koji u članku 10. nedvojbeno kaže:
"Koncesionar se obvezuje osigurati cjelodnevnu prohodnost javnog dužobalnog pojasa tijekom cijele godine".
Dakle, za ograđivanje i gomilanje stijena, te betoniranje zida na dijelu općeg pomorskog dobra apsolutno nemaju nikakvu pravnu osnovu i u naravi ovdje se radi isključivo o okupaciji pomorskog dobra, zbog čega, kao i nekoliko puta do sad, pravne službe ove zemlje MORAJU reagirati, ovu ogradu u dijelu gdje je pomorsko dobro srušiti i osloboditi pomorsko dobro za građane!
Članak 191. propisuje i mjeru naredbe za otklanjanje nepravilnosti u primjeni ovoga Zakona i propisa jedinice lokalne samouprave, a članak 205. i sankcije za jedinice lokalne samouprave, kao i odgovorne osobe u pravnoj osobi:
Novčanom kaznom u iznosu od 1300,00 do 6000,00 eura kaznit će se za pomorski prekršaj izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave ako ne provodi nadzor nad izvršavanjem preuzetih obveza na temelju koncesija i posebne upotrebe.
Odgovor policije: "Nije naša nadležnost, kontaktirajte novinare!"
A dok se u nekim dijelovima Hrvatske građani oslanjaju na policiju, u drugima pak policija kaže građanima da se oslone na Morski HR. Evo reakcije i još jednog čitatelja na ovu temu:
- Dakle sad sam pozvao policiju te oni kažu da to nije njihova nadležnost ali da mogu doći napraviti zapisnik, na moje pitanje čija je dužnost stati u obranu građana kojem se krše Ustavom i zakonom dana prava, nemaju odgovor. Rečeno im je da ste obaviješteni i vi i par televizijiskih i novniskih kuća te ih slobodno možete kontaktirati u vezi toga.
Upit o ovome smo poslali i MUP-u, pa ćemo odgovor objaviti, čim ga dobijemo.
Jurica Gašpar