OPORAVAK ŠKAMPA U JADRANU Sve ih je više, ali cijene neće padati jer je potražnja velika
Škampi se oporavljaju; dobro se love i velikih su dimenzija. Ovo je sve češća vijest koju slušamo iz usta ribara diljem Jadrana, a posebno se odnosi na lovišta koja su jedno vrijeme s razlogom bila pod embargom. Radi li se o privremenoj situaciji ili ljubitelji ove vrhunske morske delicije mogu odahnuti na dulje vrijeme, razgovarali smo sa stručnjakom i našim kolumnistom, Petrom baranovićem.
Veseli nas kad možemo pisati o dobrim vijestima s Jadrana, a oporavak neke od jadranskih vrsta, svakako je izuzetna vijest. Potvrdio nam je to i profesionalni ribar Petar Baranović koji je, dok nam se javlja, i sad na putu prema svojoj pošti za ribolov.
Tri ključna lovišta za škamp
– Škampi se u Jadranu love u kanalskim vodama sjevernog Jadrana (Velebitski kanal, Kvarner i Kvarnerić) gdje škamp pretežno love vršari, Jabučkoj kotlini gdje radim i ja i na Južnom Jadranu (Palagruža i slaz južnoj jadrana tzv. kosa prema dubini).
Količine koje su se zadnjih 10 godina lovile bile su znatno manje nego kad sam počinjao raditi. Opadanje količine škampa u Jadranu isprovociralo je vrlo strog režim zabrane izlova. Formirale su se zone gdje se ne smije ribariti – oko Jabuke, Sveca i Blitvenice – priča Baranović.
Što je prethodilo oporavku?
– Po mom osobnom mišljenju najviše je tome pridonijela „no take“ zona, koja je formirana s Talijanima u akvatoriju Jabučke kotline, ali u dijelu tzv. međunarodnih voda (naš ZERP i potencijalno njihov gospodarski pojas kad bi ga oni proglasili) – u tom mrijestilištu i rastilištu škampa uspostavljena je zabrana ribolova.
Prema prvim nalazima struke, znanosti i našim opažanjima, to počinje davati neke rezultate, s tim da mislim kako smo još daleko od potpunog oporavka škampa jer ne isključujem mogućnost da na njegovu populaciju utječu i klimatske promjene.
Obzirom da je škamp borealna vrsta koja voli hladnije more i nema veliku fleksibilnost na promjene temperature, moguće je da je povećanje prosječne temperature u pridnednom sloju negativno utjecalo na populaciju škampi u Jadranu – pojašnjava.
Hoće li biti korekcije cijena na tržištu?
– Veliki škampi su ulovljeni u vršama, vršarski škamp je bio rjeđi ali jako krupan oduvijek. Opao je broj onih koji love, opada ribolovni napor.
Ne vjerujem da će padati cijene, jer se cijena škampa i kočarske ribe nije bitno mijenjala zadnjih 15 godina, a sve poskupljuje. Riba ima tu cijenu, pogotovo u veletrgovini, čak su neke cijene pale u odnosu ma zadnje godine i to drastično, a operativni troškovi rastu. Potražnja škampa je velika jer je esktra roba, još uvijek nije došlo do takvih količina koje bi po zakonu ponude i potražnje spustile cijene.
Postoji mogućnost da neki škampi koji se prodaju na tržištu ne moraju biti uvjetno iz Jadrana, jer transport u trgovini ribom je toliko evoluirao da je ne samo škampe, nego i neke druge vrste oborite ribe, moguće lako transporitrati svježe. Tako će neki primjerci koje negdje vidite svježe u prodaji, biti ulovljene u morima oko Danske, Škotske ili Švedske primjerice – kaže Baranović i zaključuje da ovaj oporavak škampi u svakom slučaju ohrabruje.
Jurica Gašpar