Orlić za Morski HR: "Lučke kapetanije će mjesta na brodovima popunjavati dobrovoljcima!"

Hrvatske lučke kapetanije muku muče sa starom opremom i brodovljem koje u pravilu broji više od dva desetljeća. Ogroman problem je i preopterećena i slabo plaćena posada. Plovila s kojima izlaze more onda kad se ostali sklanjaju u luke služe za traganja i spašavanja, plove noću i po najgorem nevremenu, a posada osim spašavanja, natrpana je administrativnim i inspekcijskim poslovima. Namjera Ministarstva mora, prometa i infrastrukture je nabavka 39 novih plovila u periodu od pet godina i to nam je prije sedam mjeseci potvrdio ravnatelj uprave sigurnosti plovidbe, kapetan Siniša Orlić. Sada nam kaže da uskoro stiže prvih šest brodova, ali i popuna sadašnjih posada novim modelom.

Projekt gradnje brodova se radi u suradnji s Ministarstvom zdravstva i prvi brod se očekuje krajem godine.

Prvi novi brod do kraja godine, a onda standardizacija flote

- Prvo plovilo gradi brodogradilište Iskra iz Šibenika. Uskoro bi se trebao potpisati još jedan brod sličnih karakteristika s talijanskim brodogradilištem Veneto. Trenutno smo  u izradi natječajne dokumentacije za devet gumenjaka dužine do 10 metara. Prije par mjeseci je izišao natječaj za petnaest 10-metarskih plastičnih brodova. Na kraju bi nam ostalo još sedam 15-metarskih aluminijskih i dva 25-metarska broda. U sljedećih pet godina trebali bi obnoviti kompletnu flotu Lučkih kapetanija - pojašnjava Siniša Orlić.

- Nastojimo standardizirati flotu, jer sad imamo jako puno različitih trupova i motora. pa je to sve skupa jako skupo i tehnički jako zahtjevno za održavanje. Smanjit ćemo broj različitih motora, kako bi lakše i jeftinije održavali buduća plovila - pojašnjava.

Svi ovi brodovi bit će opremljeni najsuvremenijom opremom. Ističem opremu za noćno posmatranje, koju do sada nismo imali instaliranu na plovilima, što nam se pokazalo kao veliki nedostatak. Ta oprema je izuzetno skupa, pa primjerice jedna flir kamera košta preko sto tisuća, pa sve do milijun kuna, naravno, sve ovisi o kvaliteti koju želite dobiti. Opet, s druge strane, nema smisla stavljati preskupu opremu na male brodove. Tu smo našli nekakav kompromis u novoj opremi koja će biti na brodovima - dodaje Orlić i dodaje da se osim u opremu mora ulagati i na edukaciju i vježbe traganja i spašavanja.

Uz dva člana posade, na brodu do tri dobrovoljca

- Premalo vježbamo, jer su naši ljudi preopterećeni drugim, administrativnim poslovima. Naša služba je jako specifična i osim četiri velika broda koji su po kapetanijama, rade i ispostave. To su naši djelatnici koji rade na poslovima inspekcija, upisa i upravnim poslovima. U trenutku kad ih se pozove, zaključavaju kancelarije i odlaze na spašavanje - govori Orlić te napominje kako rade na tome da ljude rasterete.

- Trenutno radimo na rješavanju problema dobrovoljaca u pomorskom zakoniku. Uvest ćemo dobrovoljce na brodovima lučkih kapetanija. Pogotovo u slučajevima traganja i spašavanja. Nešto kao Hrvatska gorska služba spašavanja. Za brod od 15 metara su dovoljna dva člana posade, međutim kad idete na traganje i spašavanje, dva člana je apsolutno premalo. I tu bi uz ta dva, ukrcali dva do tri dobrovoljca koje bi mi obučili, a radilo bi se o domicilnom stanovništvu koji pokažu interes da idu s Kapetanijom u misije traganja i spašavanja.

Što se tiče Pomorskog zakonika, predvidjeli smo nekoliko vrsta dobrovoljaca. Ovo je sad samo nadopuna posade lučkih kapetanija. U budućnosti ćemo potpisivati ugovore i s dobrovoljcima koji će imati vlastita plovila s kojima će moći ići u traganja i spašavanja. Naravno sve ovo događat će se uz svu potporu koju im mi kao služba možemo pružiti, od obuke do opreme. Podupirajući članovi posade bili bi ljudi poput liječnika, ronioca ili recimo novinara - kaže Orlić.

Kvalitetnija promocija lučkih kapetanija u traganjima i spašavanjima

- Naravno da bi služba bila efikasnija kad bi na svakom brodu bio doktor koji bi s nama išao na akciju i odmah unesrećenima mogao pružiti prvu pomoć. Dakle, radi se o svim aspektima koji su vezani uz našu službu, a ne idu direktno uz traganje i spašavanje. Svjesni smo da su kapetanije slabo prezentirane u javnosti, pogotovo kad je u pitanju traganje i spašavanje. Svjesni smo toga i da mi ne činimo dovoljno, jer kad pošaljete dva čovjeka na spašavanje, on jednostavno nema vremena uzeti kameru i snimati dok ujedno nekome pruža asistenciju. Znamo da ako želimo službu koja će biti prepoznata u javnosti, moramo imati adekvatan odnos sa sredstvima javnog informiranja.

Čitav ovaj sustav s dobrovoljcima, Ministarstvo mora planira implementirati s dolaskom nove flote.

- Kako budemo zaprimali nove brodove, tako ćemo pokušati popunjavati posadu i dobrovoljcima - zaključuje Orlić. Dakle, prvi brod dolazi krajem ove godine, a kroz sljedećih pet, posada, oprema i plovila lučkih kapetanija bi trebala izgledati potpuno drugačije.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ: