OTOČANI OGORČENI Trajekt od Šibenika do Žirja udaljenost od 12 milja prevali tek za 2 i pol sata

Žirje je najudaljeniji naseljeni otok šibenskog arhipelaga. Ovo rajsko mjesto nasred pučine na prvi pogled čini se idilično, ali ispod površine kriju se problemi s kojima su upoznati samo oni koji ovdje zaista obitavaju. Među njima je i izoliranost, koja je odlika života na gotovo svakom otoku, no Žirjani se odnedavno susreću s novim problemima.

Nakon što je čitatelj upozorio na loše stanje Jadrolinijinog trajekta koji plovi na liniji Šibenik-Zlarin-Kaprije-Žirje, Pomorac.hr je kontaktirao bivšeg predsjednika Mjesnog odbora Žirja i gradskog vijećnika Antona Dobru. S obzirom da je i sam porijeklom sa Žirja, Anton Dobra je iz prve ruke opisao nove probleme s kojima se susreću otočani i žitelji ovog idiličnog otoka.

“Plovi tek malo brže od pasare”

Naime, srž novog problema za otočane je ta što je nedavno došlo do promjene trajekta koji vozi na liniji Šibenik-Zlarin-Kaprije-Žirje. Zamjenski brod koji se zove ‘Mate Balota’, puno je veći i sporiji od onih koji su do sad plovili – svima dobro znanih ‘Krčanke’, ‘Pelješanke’ i ‘Lošinjanke’.

– To su brodovi na koje smo mi navikli. Oni imaju problema, stari su i poprilično neadekvatni s obzirom na nova plovila kakva sve plove našim i svjetskim morima, no ipak su bolje uređeni od ovog. Imaju šank, televiziju i puno ljepši salon, navodi Dobra.

Promjena možda ‘na prvu’ i zvuči kao dobra stvar, ali ogroman problem za otočane je taj što je ‘Mate Balota’ izuzetno spor. Ovaj Jadrolinijin trajekt plovi brzinom od tek 7 nautičkih milja na sat, a za put od Šibenika do Žirja potrebno mu je dugih dva i pola sata. Brod, kaže Dobra, nema ni adekvatnog salona za sjedenje.

– U ovom dobu, 2 i pola sata od Šibenika do Žirja je zaista previše s obzirom na to da je udaljenost između njih svega 12 nautičkih milja. Brod plovi tek malo brže od pasare, nezadovoljno navodi Dobra.

Brod koji je prije plovio na ovoj lokalnoj ruti otišao je na servis, na remont. On će se vratiti, međutim, jedan od ta tri broda koji su plovili ide u rezalište:

– Prije su na toj ruti plovili brodovi ‘Lošinjanka’, ‘Krčanka’ i ‘Pelješanka’, smjenjivajući se. To su brodovi istog tipa, imaju otprilike ravno dno tako da imaju problema pri uplovljavanju po jakim vjetrovima, na Kaprije pri jugu, a na Žirje pri sjeverozapadnim vjetrovima.

– Međutim, moramo iskreno reći da nam oni sad fale s obzirom da se tu barem vozimo kao ljudi jer je čisto i uredno. Ipak se lakše voziti kad brod plovi brzinom od 10, 11 nautičkih milja i dođe za sat i četrdeset minuta, nego voziti se dva i pola sata brzinom od 7 nautičkih milja sjedeći u automobilu jer brod nema adekvatnih sjedala, što između ostalog, predstavlja i opasnost za sigurnost putnika, upozorava Dobra.

Loša tradicija

Problemi otočana šibenskog arhipelaga ne postoje ‘od jučer’. Riječ je, čini se, sada već o pravoj ‘tradiciji’.

– Sve ono što nitko neće na Jadranu, dolazi u grad Šibenik. To je tako zadnjih tako 20 godina i tradicija se nastavlja, a imali smo muke dok smo dobili bolji brod za brzobrodsku liniju. Imamo bolji brod – to je sve ok, ali što se tiče trajekta, stvarno mislim da je ovo dno dna.

– Inače, ni trajektno pristanište u Žirju nije prilagođeno rampi broda ‘Mate Balota’ jer je dosta niže nego prova i pramac tog broda. Svaki put pri ukrcaju i iskrcaju događaju se poteškoće i mislim da će biti velikih problema i velikog nezadovoljstva samih otočana ako tijekom sezone taj brod ostane na ovoj ruti, kaže Dobra.

Zaslužuju li otoci šibenskog arhipelaga napokon bolji trajekt? Kako uopće potaknuti mlade obitelji da ostanu tu? Na ovim ‘zabačenim’, ali Bogom danim mjestima za život nema ni škola, a prilike za zaposlenje su praktički nepostojeće.

– Naši političari stalno se ‘busaju’ o temi revitalizacije otoka. Povećana je cijena brodskih karata, što je razumljivo rastom cijena goriva, ali ako već toliko plaćamo, ne bi trebalo biti ovako. Ne znam kako krenuti naprijed, kako nešto sagraditi ili investirati kad je sve tri puta skuplje nego na kopnu, kaže Dobra.

Koja je u cijeloj priči odgovornost Jadrolinije?

– Umjesto da nam približi kopno i da na njega stižemo brže i sigurnije, ovog puta Jadrolinija je mislila samo na na sebe. Brod je velik, pa poprilično puno auta i kamiona ide na Zlarin, Kaprije i Žirje i mislim da na tome najviše zarađuju, a što se tiče putnika – kao “ovce u toru”, nezadovoljan je Dobra.

Anton Dobra upozorava i na činjenicu da dužnost predsjednika Mjesnog odbora Žirje obnaša ‘šef’ šibenske ispostave Jadrolinije, zbog čega se ovdje radi o sukobu interesa.

– Šef šibenske Jadrolinije sigurno neće pričati protiv svojeg trajekta ili njegove rute i brzine, a sad na kraju krajeva i povećanja cijena brodskih karata. Jednostavno, ljudi su ogorčeni – piše Pomorac.hr.

– Državna tvrtka Jadrolinija, a i sama država, povećanjem cijena karata, u kombinaciji s neadekvatnim brodovima, godinama stvaraju veliki problem šibenskom arhipelagu. Nikada ne čujemo niti jednog političara, gradonačelnika ili župana da razgovara o akviziciji novog broda ili nešto tako. To je jednostavno prepušteno. Stihijski smo dopustili da nama otočanima upravlja netko iz Zagreba. Nema više bunta. Najviše sam žalostan radi toga – zaključuje Dobra.

D.G.