Otočani s Vrgade ne žele betonizaciju uvale – Umjesto marine, radije bi svoj mir

VRGADA – Mir, spokoj i rutinu naroda otoka Vrgade uzbunio je prostorno-planski manevar prekomorske općinske vlasti i mnogima pobudio sumnju da se zasad nepoznatom zainteresiranom investitoru pripremom dokumentacije utabava put za izgradnju velebne nautičke marine usred maloga mista, u plitkoj centralnoj uvali u koju pristaje brodska linija, a otočki živalj drži brodice privezane uz male kamene rive. Nautičare u svojoj luci Vrgadini ne žele, naročito ne bez da ih je itko o takvim razvojnim planovima išta pitao, osim što im je ljetos po kolovoškom zvizdanu na uvid i javnu raspravu podastrt Prijedlog Urbanističkog plana uređenja obalnog pojasa uvale Vrgada, piše Tris. Na taj dokument koji predviđa dramatičnu promjenu pitoreskne vizure malog otočkog mista betonizacijom dvjestotinjak vezova i prateće lučke infrastrukture, uložili su niz primjedbi na koje pakoštanske općinske vlasti tek trebaju sročiti mnoge odgovore.

Rutina rujanskog radnoga dana u kojem se razina dnevnog uzbuđenja mjeri dolascima i odlascima brodske linije oslikana je izražajnim licima otočana, začinjena macchiatom u lokalnoj birtiji i pivom na zidiću ispred jedinog mjesnog dućana. Otočki blues kasnog ljeta ničim ne odaje da su plitku uvalu u malome mistu općinske vlasti naumile prenamijeniti u luku sa dvjestotinjak vezova.

-To je bez veze. Ja ne znan kome je to palo napamet. A palo je napamet nekome ko oće pare. Znači ovako. Prije pedeset godina ja sam ode bi predsjednik Mjesne zajednice. Ima san dvadesetak godina. I od tada do dan danas postoji projekt lukobrana. Ovo novo pristanište su prije koju godinu napravili dobro. Triba nam još lukobran. Šta će nami marina, jedrilice i te stvari? Kuda će cirkulirati more? Mislim, briga mene, nek radu. Ja ću pojti Bogu za kurira, ali ova omladina, mladi, moji unuci, oni tribaju ode ostati – priča sedamdesetogodišnji Vrgadin na molu u otočkoj Luci, rezigniran vlastitom nemoći da išta promijeni u tzv. razvojnim planovima Općine Pakoštane na prekomorskom im teritoriju.

Planiranu betonizaciju uvale općinari su opravdali potrebom proširenja luke i povećanjem njenog kapaciteta te broja dnevnih linija, a sve kako bi se, obrazlažu u prostorno-planskoj dokumentaciji, stvorili uvjeti za naseljavanje otoka novim mladim stanovništvom, uz dnevne migracije na kopno radi posla i školovanja. U plitkoj uvali, okrenutoj sjeveroistoku i izloženoj vjetrovima buri i levantu, zatekli su i u podacima o prostoru zapisali postojanje više manjih molova s komunalnim vezovima te prije šest godina izgrađen, sedamdesetak metara dug lukobran s pristaništem linijskog broda.

U plan uređenja dali su sada ucrtati luku otvorenu za javni promet, kapaciteta do 200 vezova, za prihvat plovila u javnom pomorskom prijevozu, onih za privremeni prijevoz putnika, jahti i drugih plovila u nautičkom turizmu, te ribarskih i teretnih. U budućoj velebnoj luci na malom škoju bez automobila i cestovne infrastrukture na kojem stalno živi dvjestotinjak ljudi u planu je i manji trajektni vez sa pripadajućim parkiralištem, kapaciteta desetak parkirališnih mjesta.

– Imajte u vidu da ljudi žive na Vrgadi jer je priroda koliko-toliko očuvana pa je život ugodniji nego u urbanoj sredini. Kada se ta okolnost jednom uništi, a s realizacijom ovog skandaloznog plana će se upravo to dogoditi, to će humani život na Vrgadi prestati. Postojat će samo inspektori koji će trebati naplatiti vezove turistima s jahti – napisano je u jednoj od primjedbi koje je stotinjak stanovnika i vlasnika nekretnina sa otoka iznijelo ljetos u javnoj raspravi na predloženi UPU obalnog pojasa uvale Vrgada, a u kojoj se konkretno ukazuje da plan predviđa izmjenu morske obale u dvije trećine obuhvaćene duljine i da postoji dramatičan utjecaj na koloniju plemenite periske (Pinna nobilis), trenutno najugroženije školjke na Jadranu, koju bi trebalo preseliti na drugu lokaciju izvan zone mogućeg utjecaja.

Puno toga smeta Vrgadinima u predloženoj prostorno-planskoj dokumentaciji koja zainteresiranom investitoru otvara put za gradnju marine u njihovoj slikovitoj uvali i donosi promjenu vizure mista, tihe svakodnevice i usporenog ritma žitelja mahom starije dobi.

Prigovore je uputila i Meri Livić koja smatra da je izostalo informiranje javnosti o svim koracima planiranja gradnje u Luci te da su stanovnici Vrgade dovedeni pred gotov čin.

– Nije jasno koliko će biti visoke nove građevine u usporedbi s postojećim stanjem, te koliko će sva nadogradnja postojeće infrastrukture izmijeniti vrijednost ove lokacije i same Vrgade. Mjere koje su ucrtane u projekt nemaju veze sa stvarnošću i veličinom uvale. Uvala je puno manja nego je to projektant predvidio. Dakle, iz viđenog stoji da nikad nije ni kročio nogom na otok, a kamoli izmjerio uvalu. Zabrinjava neodgovorno postupanje prema arheološkim nalazima, antičkim ostacima nekadašnjih građevina u Luci. Uvala je plitka. Projektom je predviđeno produbljivanje uvale te će se izvući enormne količine pijeska i mulja, bez jasnog objašnjenja gdje će se deponirati. Vrgada nema izgrađenu kanalizaciju te će ovako veliki projekt dodatno opteretiti ispuste fekalija u more – navodi Meri Livić koja je mišljenja i da maćehinski odnos Općine Pakoštane spram Vrgade stvara opravdano nepovjerenje u ovakav megalomanski projekt kojim se narušava vizura pitoresknog malog ribarskog naselja, piše Tris.

Da žiteljima Vrgade marina ne treba, ali da im itekako trebaju putovi, riva, pristanište za javni prijevoz, odlagališta otpada i druga komunalna infrastruktura te da baš ništa u predloženom UPU nije u javnom interesu niti u korist građana stručnog je mišljenja splitska arhitektice i aktivistica Mariana Bucat, involvirana u sprječavanje donošenja plana uređenja podnošenjem prigovora i prijedloga u javnoj raspravi. Naglašava da je jedan od glavnih problema dokumenta taj što je ignorirano naselje sa mnogim komunalnim problemima.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

I.B.