OTOČANKE: IVANA MARKOVIĆ Nema bolje podrške za žene na otoku od žene koja je na svom ogooglala!

Nisu svi otoci i mjesta na njima isti: ima ih gdje dužnosnik troši javni novac u bordelu, a njegova ga sredina  proglasi herojem, ima ih gdje za uspješnu ženu šire glasine da „ima sponzora“, a ima ih gdje nije važno nosi li dužnosnik hlaće ili suknju, nego ima li kičmu. Da Supetar i njegova gradonačelnica, spadaju u potonje, zna i Google.

Bračanka Ivana Marković prva je gradonačelnica u povijesti Grada Supetra, izabrana na izborima 2013. Drugi put to joj je pošlo za rukom 2017., a gradonačelnički hettrick zaokružila je i 2021. S tim skorom, reklo bi se zaslužila je titulu otočke tribunke, one koja je svoje otočko mjesto s za Hrvatsku uobičajenih margina u više navrata postavila u epicentar borbe za zdravo društvo.

Ona sama s epitetima nije opterećena, tek pokušava obavljati dužnost sukladno obećanjima i načelima koje je proklamirala. To će reći da tijekom mandata Ivana nije govorila niti govori poput uobičajenih hrvatskih političara, zastupala je stavove odlučno i bez kalkuliranja: tzv. Bleiburškom počasnom vodu ukinula je donacije supetarske prethodne vlasti, na primitivan nasilni čin premlaćivanje radnika iz Srbije u jednoj od sezona reagirala je bez premišljanja, a jednako tako zastupala je stavove svoje zajednice u sukobu s hotelom s kojim je Supetar u dugogodišnjem sporu.  Na kopnu i na škoju, rijetkost je naći dužnosnika koji je iskazao toliko umješnosti, kao ta 43 godišnja (na početku mandata tridesetčetverogodišnja), ekonomistkinja i majka jednoga djeteta. Zapravo, obrnuto.

Na manje važno, njen Supetar jedan od devet gradova u Hrvatskoj koji usprkos u državi negativnim trendovima bilježe porast broja stanovnika. Razgovor smo dogovarali dugo, a realizirali brzo, dok su žive termometra skakale do četrdeset, broj požara na obali bio tek nešto manji, a turisti navirali kao da Kovida nikad nije bilo.

U više navrata dobivali ste povjerenje svojih sugrađana koji su vas premoćno birali za gradonačelnicu. Je li ipak prvi izbor bio je iznenađenje – u smislu žena za gradonačelnicu?

- Kad sam se odlučila kandidirati za gradonačelnicu nisam razmišljala da li mi je to što sam žena mana ili nedostatak. Odgojena sam u otvorenoj i modernoj obitelji i sredini, završila fakultet i napredovala te nikada nisam poslove gledala na način da su isključivo muški ili ženski.

Dakako, ponosna sam što sam prva žena  izabrana na izvršnoj funkciji gradonačelnice u povijesti Brača i ako  sam svojim radom i djelovanjem potaknula ostale žene u drugim sredinama da se kandidiraju i počnu baviti politikom onda sam više nego zadovoljna.

Pitam to stoga jer Hrvatska još uvijek niti blizu nije dosegla ravnopravno sudioništvo žena u politici (naravno ne samo u njoj). Mislite li da stranačke politike još uvijek dominanto muške, a žene im služe za ispunjenje kvote?

- Položaj žena u prošlosti je bio veoma težak jer se smatralo da žena nema prava i da joj je mjesto kod kuće ali bez obzira na prolaz vremena čak i stoljeća još uvijek nalazimo na diskriminaciju žena na tržištu rada, diskriminaciju kod plaća, i naravno nepovoljnijem položaju žena u politici, izvršnim tijelima, parlamentu i drugim odgovornima položajima  u društvu. I danas smo svjedoci da se teško stečena ženska prva pokušavaju umanjiti a u tome uporno asistira Plenkovićeva Vlada neprovođenjem Zakona. Nije dovoljno kazati da zakoni postoje, potrebno ih je jasno i nedvosmisleno provoditi a ne kalkulirati da se ne bi slučajno zamjerio dijelu biračkog tijela.

Ženama ne treba jeftina politika  i govorancija o njihovim slobodama i životima već se očekuje da se te riječi provode u praksu. Broj žena na izvršnim funkcijama, parlamentu nije dovoljan. Žene ne smiju biti ukras na listama već pokretač pravih promjena u društvu.

Nedavno ste na Facebooku vrlo angažirano reagirali na slučaj načelnika (usput, otočanina)  koji je trošio javni novac u austrijskom bordelu. Pritom ste posebno jasno reagirali na to da je u svom mjestu bio “odlikovan” i proglašen “herojem”.

- Izrekla sam svoj stav, ne kalkulirajući hoće li se tko naljutiti, reagirala sam  nakon što sam čitala po komentarima kako je osoba koja troši javni novac po bordelima heroj, valjda jer je muškarac. Mogla sam zamisliti tapšanja po ramenu i odobravanja, bez obzira na postupak suprotan zakonu,  dok sam se u drugoj dimenziji, kad je posrijedi uspješna žena, političarka, direktorica, samostalna žena naslušala kvalifikacija: “netko stoji iza nje”, ima “sponzora”, “netko joj je to omogućio” i da ne upotrijebim sve pridjeve koje smo, vjerujem svaka od nas čule. Samo ako smo malo iskočile.

Mi (žene) jako dobro znamo da ovo dominantno stanje našeg društva u kojem je ovakav primjerak muškarca heroj nije skrojeno po mjeri žena što znamo i iz naše svakodnevnice u kojoj se stalno i uporno borimo za vlastiti komadić sunca. Pogotovo jer tim suncem vladaju muškarci.

Ali vremena se mijenjaju i korak po korak, malo po malo svaka žena koja si omogući edukaciju može za sebe napraviti dio prostora i tako pomoći onoj slijedećoj i slijedećoj.

Zato više nećemo dopustiti da neki drugi odlučuju u naše ime i o našim životima. A pogotovo o našem tijelu. Bez obzira čega se još naslušale.

Jedna od mojih sugovornica ukazivala je na to kako u politološkoj literature postoje teze o muškom i ženskom upravljanju. Muški je autoritarniji, “teži”, ženski je “mekši”, sklon traženju suglasja, s izraženijim smislom za traženje konsenzusa.

- Nema tu uopće razmišljanja na tzv. muški ili ženski način. Nikad se nisam bojala provoditi stavove koje zastupam, izražavati svoje mišljenje ili se neumorno boriti za ono što mislim da je ispravno, a pogotovo ako se tiče prva i zaštite slabijih ili dužnosti koju obnašam. Tu se radi o tome kakva je tko osoba, ima li stava ili kičmu ili nema, imali li hrabrosti boriti se za ono što misli da je ispravno ili samo klimati.

Inzistiranje na ženskim pravima trenutno je važna tema u Hrvatskoj. Kako to izgleda u vašoj sredini? Otoci su, tvrdi se, konzervativne sredine. Mislite li da bi Hod za život dobio više potpore od onih koji se zalažu na izbor žene da sama odlučuje o svom tijelu i trudnoći?

- Supetar je uvijek bio razvijena i napredna sredina i vjerujem da u nas teme koje se tiču ograničavanja prva žena ne bi tako lako prošle a vjerujem da je to i na većem dijelu našeg otoka. Ne mislim da su otoci konzervativne sredine.

Ponosna sam da je moj grad sredina koja ima najveći broj žena na svim izvršnim funkcijama od predsjednice  vijeća te svih upravljačkih tijelima u javnim ustanovama i društvima. Kao što sam već napisala uvijek ću biti na braniku prva žena i našeg   prava na izbor te vjerujem da u tome imam i veliku podršku svojih sugrađana. Sva istraživanja u RH pokazuju da 73 posto građana nije za bilo kakve zabrane što se tiče prva žena za izbor. Moja stranka SDP zalaže se da se pravo žene na izbor i slobodno odlučivanje vrati u Ustav  kako nikome ne bi palo na pamet da to dovede u pitanje. To je velika odgovornost za buduće generacije.

Postoji mišljenje da žene, posebice na lokalnoj razini, bolje uočavaju potrebe zajednice vezane uz obitelj, gradnja dječjih vrtića, posebnih prolaza za invalide… Kakvo je vaše iskustvo? Kao jednu od glavnih politika vašeg mandata isticali ste one demografske.

- Rezultati Popisa stanovništva 2021. pokazali su kako je Grad Supetar jedan od 9 gradova u RH koji, usprkos katastrofalnim rezultatima na razini države i činjenici da je grad na otoku, bilježi kontinuirani porast stanovnika. Ako promatramo samo našu, Splitsko-dalmatinsku županiju jedan smo od samo 3 grada, uz Solin i Stari Grad, koji bilježe porast stanovnika. Najveći naglasak od početka obnašanja dužnosti stavili smo upravo na demografsku obnovu te projekte koji su vezani za obitelji i djecu.

Grad Supetar pokrenuo program pod nazivom ‘Sritna dica, sritan grad’ – Supetar, grad sretne djece putem kojega su stvoreni preduvjeti za provedbu jedne konkretne i zaokružene politike usmjerene na demografski rast i razvoj naše gradske i otočne zajednice. Alati za provedbu ove politike niz je međusobno povezanih odluka i projekata koji uz sinergiju i uz konsenzus svih dionika lokalne politike polako, ali sigurno vode Supetar ka našem zajedničkom konačnom cilju – sigurnom i stimulativnom okruženju za razvoj, odgoj i obrazovanje naše djece.

Što to konkretno znači?

- U sklopu tog projekta u proteklim godinama tako su među ostalim povećane naknade za novorođene – i sufinancirane obitelji koje imaju četvero ili više djece, sufinancirani ili potpuno oslobađani plaćanja vrtića socijalno osjetljivi slučajevi, financirani su školski udžbenici u 100-postotnom iznosu,  sustavno osigurane srednjoškolske stipendije za najbolje učenike (među najvećima u RH), sustavno osigurane fakultetske stipendije za najbolje studente (također među najvećim u RH), jednokratnim naknadama sustavno stimulirani odabiri Srednje škole Brač u Supetru za nastavak školovanja kako bi naša djeca ostala na našem otoku što duže…

Najvažniji projekt za budućnost nam je proširenje kapaciteta vrtića a i izgradnja novih u suradnji sa ostalim općinama na otoku. Ipak,  naša sredstva za financiranje odgoja nisu dostatna za sto smo već tražile pomoć od Vlade RH.

Niste jedina gradonačelnica na otoku. Čujete li se sa svojim kolegicama, razmjenjujete li iskustva, mislite li da bi otoci trebali biti jače povezani, nevezano na županijske podjele.

- Na otoku Braču svi načelnici i ja imamo stalne i redovne koordinacije, surađujemo i zajednički realiziramo projekt od važnosti za naše sredine i otok u cjelini. Redovno komuniciram sa kolegama na drugim otocima i zajednički provodimo inicijative i uvijek naiđemo  na međusobnu potporu jer nas prije sveg vežu otočki problemi, a ne to da li je odgovorna osoba muškarac ili žena.

Puno toga je lijepog napisano o otočanki, o njenoj ulozi u očuvanju zajednice, obitelji u 19. I 20. Stoljeću. Kakvo viđenje položaja žene na otoku vi osobno imate?

- Mislim da je najbolji pokazatelj moderne otočanke moje kolegice: direktorica KD Grad Marijana, predsjednica Vijeća Danijela, gradske Vijećnice Pavica, Hela, Edita , direktorica TZ Supetra Martina, ravnateljica Centra za Kulturu Brač Jasna, ravnateljica Knjižnice Supetar  Ivana, ravnateljica DV Mrvica Irena, ravnateljica OŠ Supetra Dubravka, ravnateljica srednje škole Brač Doris, šefica Županijskog odjela za Urbanizam Nina , ravnateljica poreze Nera , ravnateljica Centra za socijalnu  skrb Katija, ravnateljica Fine Ana, moje pročelnice Ana, Đana, Marica i sve one vrijedne i hrabre žene koje se svaki ustaju, odlaze na posao, čuvaju svoju obitelj i svojim primjerom dokazuju da žena itekako ima svoje mjesto u ovom društvu i zaslužuje jednaka prava i priliku kao svaki muškarac.

Koje promjene u muško-ženskom svijetu (kad je politika u pitanju) se trebaju dogoditi da se vaša vizija ostvari?

- Što se mene tiče najsretnija sam bila kada mi je jedna kolegica koja danas obnaša izvršnu funkciju na drugom otoku kazala da je kada se odlučila kandirati guglala moje ime kao što sam ja guglala jedne druge kolegice. Dokaz je to da smo jedna drugoj najveća inspiracija i ohrabljenje i da se međusobno guramo naprijed da stvorimo bolje uvijete za naše kćeri i unuke.

Josip Antić

Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije

PROČITAJTE JOŠ: