Otrovno drvo širi se u Istri - U Puli raste u središtu grada, guši biljke oko sebe a kod ljudi izaziva zdravstvene probleme

PULA - Otrovno drvo, koje se kolokvijalno naziva Pajasen, osvaja Hrvatsku, ali i Istru. U Puli smo ga ima na nekoliko mjesta, pa čak i u središtu grada - u dvorištu Doma hrvatskih branitelja.

Zapravo se radi o invazivnoj stranoj vrsti naziva žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) na koju su nedavno upozorili i iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Kako navode, ova vrsta je već široko rasprostranjena u cijeloj Hrvatskoj (prvi navod je iz 1914. godine), a posebno u mediteranskoj biogeografskoj regiji. Većinom se širi uz prometnice i ljudskim djelovanjem utjecanim staništima.

- Pajasen se pojavljuje unutar makije i gariga, uz prometnice, šumske puteve, poljoprivredna zemljišta, unutar naselja, na objektima urbane gradnje, okućnicama, odlagalištima smeća i otpadima, parkovima i dr. Kolonizira staništa visoke vrijednosti primarno u priobalju - navode iz ministarstva.

Nedavno su se na ovu biljku, koja im zaposjeda posjede, požalili i maslinari sa Cresa. Je li stigla i u istarske maslinike nismo uspjeli potvrditi, piše portal Istra24.

Ova biljka, kao 'biljka problem' se od 2019. godine nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji pa se ne smije unositi na područje Hrvatske, stavljati na tržište, razmjenjivati, držati ili uzgajati (uključujući i uzgoj u kontroliranim uvjetima) ili uvoditi u prirodu. Jer, upozoravaju iz ministarstva, invazivne strane vrste osim što imaju negativan utjecaj na bioraznolikost, mogu negativno utjecati i na zdravlje ljudi, ali i gospodarstvo.

Pajasen je listopadno stablo porijeklom iz istočne Kine i sjevernog Vijetnama. Zbog atraktivnog izgleda, brzog rasta, otpornosti na biljojede i prilagodljivosti okolišnim uvjetima, od 18. stoljeća je sađen širom svijeta. Osim što je korišten kao ukrasna vrsta, upotrebljavan je i za kontrolu erozije tla. Tako je dospio u prirodu i u većini područja, uključujući i Hrvatsku.

Izrazito je otporna biljka. Trpi velike raspone temperatura, različite oborinske režime, vrlo je otporan na siromašna i zaslanjena te na zagađen zrak. Najznačajniji negativni utjecaj ove vrste je stvaranje vrlo gustih sastojina u kojima druge biljne vrste ne mogu preživjeti, pa dolazi do potiskivanja zavičajnih vrsta iz njihovih staništa.

Izlučuje otrovan spoj alantoin

Žljezdasti pajasen, naime, izlučuje spoj alantoin koji drugim biljkama u njegovoj blizini otežava rast. Ima razgranat i snažan korijenski sustav koji može oštetiti infrastrukturu, uključujući ceste, zgrade i kulturnu baštinu.

Raste i u povijesnim gradskim središtima gdje oštećuje kamene građevine, a zarasta i u poljoprivredne površine, posebno u mediteranskim kulturama poput maslinika, vinograda i voćnjaka.

Često je prisutan u gradovima, a kod ljudi može uzrokovati respiratorne i alergijske reakcije, osip na koži i druge zdravstvene probleme, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Na pitanje kako se onda boriti protiv njega, navode da je on izrazito zahtjevna vrsta za uklanjanje s obzirom na to da uobičajene mehaničke metode uklanjanja (sječa) obično naprave još veću štetu. Stoga je potrebno koristiti kombinaciju mehaničkih i kemijskih metoda prilikom njegovog uklanjanja, kontinuirano i kroz više godina. Poput hidre, ne možeš ga uništiti.

Iz Centra za invazivne vrste porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam potvrđuju da je pajasen raširen i po Istri.

- Zadnje sveobuhvatno kartiranje biljnih invazivnih vrsta napravilo se 2020.godine i prema njemu je pajasen raširen u cijeloj Istri. Sigurno se od tada i više proširio. Njegovo je uklanjanje klasičnim mehaničkim i kemijskim metodama teško, skupo i ekološki štetno, a rezultati dugoročno nepovoljni. Zbog toga se istražuju nove metode njegovog uklanjanja - navodi magistra znanosti o okolišu Danijela Damijanić.

- Prošle smo godine na zahtjev Općine Medulin izradili dokument – preporuku za uklanjanje pajasena prema kojoj su vlasnici odnosno korisnici dvorišta, okućnica i vrtova dužni uklanjati i sprječavati širenje invazivnih stranih vrsta s Unijinog popisa - navodi Danijela Damijanić.

Na upit imaju li jedinice lokalne samouprave zadaću brinuti se o uklanjanju ove invazivne vrste, navodi da jedinice lokalne samouprave u svojim pravilnicima nemaju ugrađen stavak o obaveznom uklanjanju pajasena s javnih i privatnih površina.

Tko je zadužen za uklanjanje?

Međutim, nije propisano na nivou države tko snosi troškove uklanjanja - zasad je to na teret vlasnika zemljišta osim ako se jedinica lokalne uprave nije javila na natječaj koji povremeno objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvo i ruralni razvoj.

Tim natječajem se financijski potiče uklanjanje nekoliko invazivnih biljnih vrsta među kojima i pajasen s poljoprivrednog zemljišta, navodi Damijanić dodajući da su kao odgovor na konkretan upit općine Medulin izradili kratki dokument u kojem je opisan status i upute za uklanjanje.

- Za što bolje uspostavljanje kontrole nad pajasenom, osobito je važno i uključivanje građana koji mogu pomoći dojavljivanjem lokacija pajasena (i drugih stranih vrsta). Postupak prijave nalaza Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, vrlo je jednostavan i može se učiniti putem mobilne aplikacije
Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem web obrasca.

Svako zlo za neko dobro

Na ovu su inazivnu biljku upozoravali i Istarskog botaničarskog društva.

- Vrlo teško je smanjiti njegovu brojnost jer ako se staro stablo posječe, iz korijena izbija mnoštvo mladica. Jedini način je edukacija stanovništva i da ga svako u svojoj blizini uklanja. No i to je teško jer bi trebali uporno sve mladice ponovo uklanjati svake godine. Međutim, kao i uvijek nije svako zlo samo za zlo, pčele ga rado posjećuju jer ima dosta i peludi i nektara. Med je taman i aromatičan - navodi  Minka Brana, diplomirana inženjerka agronomije iz Istarskog botaničarskog društva, piše Istra24.

I.G.