Ožujak, mjesec zanimljive i pomalo tajanstvene morske ptice – gregule

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, prenosi kako je BirdLife International, mjesec ožujak posvetio je GREGULI, endemu Sredozemnog mora koja se u Hrvatskoj gnijezdi na području lastovskog arhipelaga.

Projekt Life Artina – budućnost za morske ptice, opisuje gregulu (Puffinus yelkouan), kao tipično morsku pticu iz neobične skupine cjevonosnica (Procellariiformes), a koja je endem Sredozemnog mora. Do nedavno je smatrana podvrstom malog zovoja (Puffinus puffinus) rasprostranjenog u Atlantskom oceanu, a kao samostalna vrsta gnijezdi se od južne Francuske i istočnog Alžira do Turske te Bugarske.

Mali broj gregula gnijezdi se i na našim pučinskim otocima srednjeg Jadrana, Svetom Andriji i lastovskom arhipelagu. Populacija se procjenjuje na 300 do 400 parova, a čak 50% nacionalne populacije gnijezdi se na lastovskom arhipelagu.

Silueta ove ptice srednje veličine tipičnog je „morskog“ izgleda: duga, uska krila koja joj omogućavaju elegantan let te opušteno jedrenje na vjetru iznad valova. Njihov je kljun dugačak i tanak sa zakrivljenim vrhom što im omogućava zadržavanje ribe. Ono što ih karakterizira kao pripadnike cjevonosnica su cjevčice na gornjoj strani kljuna pomoću kojih izlučuju morsku sol iz organizma. Dok su tako savršeno prilagođene moru, na kopnu djeluju nespretno zbog kratkih nogu s plivaćim kožicama koje su smještene prema stražnjoj strani tijela.

Srećom pa na otoke slijeću samo zbog gniježđenja. Gnijezde se kolonijalno na stjenovitim otocima i otočićima na kojima nema ljudskog uznemiravanja ili predatora, često s drugim morskim vrstama poput kaukala (Calonectris diomedea). Gnijezda grade u pukotinama, policama ili rupama u tlu koje najčešće uzimaju od kunića, ako ih ima. Snesu samo jedno jaje godišnje. Oba roditelja leže na jajetu i brinu se o ptiću koji se izleže nakon 50-ak dana. Na gnijezda slijeću i ptića hrane noću, osobito tijekom jake mjesečine. Parovi su monogamni i traju doživotno no vrlo su društveni stoga ih se često može vidjeti u većim ili manjim grupama. Jedinke su spolno zrele sa tri do šest godina, a životni vijek im je do 25 godina. Karakteristično je da lete vrlo nisko iznad površine mora, rijetko kad iznad 10 m. Hrane se najčešće sitnom plavom ribom i lignjama, a love ih zaranjanjem ili na samoj površini.

Kategorija ugroženosti ove vrste u Hrvatskoj je osjetljiva (VU prema IUCN) gnijezdeća populacija. Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske, nalazi se na Dodatku I Direktive o pticama te na Dodatku II Bernske konvencije. Sva gnjezdilišta u Hrvatskoj se nalaze unutar Ekološke mreže (Natura 2000) i najveći dio se nalazi u zaštićenom području Parka prirode Lastovsko otočje.

Z.G.

PROČITAJTE JOŠ:

KAMPANJA ZA UGROŽENE JADRANSKE PTICE Spasimo gnijezda ispod lastovskih zvijezda!