Panamski kanal uvodi naknadu za brodove koji najviše zagađuju okoliš

Panamski kanal uskoro će postati jedno od prvih vladinih tijela u svijetu koje će brodarima naplaćivati naknadu za emisiju stakleničkih plinova. Najavio je to prije nekoliko dana upravitelj Panamskog kanala Ricaurte Vásquez Morales, rekavši da uvode novi sustav “Klasifikacije zelenih plovila”.

Kroz kanal dug 80-ak kilometara, koji je 1914. godine spojio Atlantski i Tihi ocean, dnevno u prosjeku prođe 40 brodova. Uz Sueski kanal jedan je od najvažnijih prometnih pravaca na svijetu izgrađen ljudskom rukom.

Foto: Pixabay

Pristojbe za prolaz kanalom određuju se na temelju tipa broda, veličine i vrste tereta kojeg prevozi. Prosječna pristojba iznosi oko 54 000 američkih dolara.

Kanal već neko vrijeme nudi svojevrsni poticaj za tzv. zelene brodove u obliku bodovnog sustava, a sada idu i korak dalje uvodeći financijsku kaznu za brodare koji zagađuju okoliš.

– Primjenom ove naknade zapravo priznajemo nezanemariv utjecaj pomorskog prometa na okoliš. Naknade ćemo iskoristiti za ulaganje u standarde ekološke učinkovitosti, s ciljem da u što skorije vrijeme prolaz kroz kanal postane ugljično neutralan – navodi se u priopćenju uprave Panamskog kanala.

Foto: Panamski tegljač/Pixabay

Prema novoj shemi svi brodovi dulji od 37,5 metara rangirat će se na temelju energetske učinkovitosti, i to na temelju tri čimbenika: brodskog EEDI indeksa; mjera operativne učinkovitosti tijekom tranzita kroz kanal, kao što je upotreba pramčanih potisnika te korištenjem goriva bez emisije ugljika.

Panamske vlasti procjenjuju da će se na temelju ovog novog sustava emisija štetnih plinova tijekom prolaza kroz kanal smanjiti za 20 do čak 100%. Koliko će iznositi naknade za zagađivače još se ne zna.

Da ne bi ispalo kako samo kažnjavaju druge, i Panamski kanal planira svoju flotu zamijeniti ugljično neutralnim plovilima. Namjeravaju kupiti 10 tegljača s hibridnim pogonom i električna vozila te žele konsolidirati svoje pogone, čime će godišnje ostvariti uštede od 33%.

Panamski kanal sam po sebi je osjetljiv na klimatske promjene jer ovisi o vodostaju u jezeru Gatun, a iz kojeg se i lokalno stanovništvo opskrbljuje pitkom vodom. Panama posljednjih godina trpi uzastopne suše, zbog čega je stopa isparavanja vode iz jezera Gatun porasla za oko 10%.

Uprava kanala zbog toga planira investirati oko 2 milijarde dolara u prilagodbu kanala klimatskim promjenama.

K.B.