PAŠKI MAGAZINI SOLI Povijesno blago koje propada pred našim očima

PAG - U sjeni slavne paške solane, uz rub solnih polja, i danas stoje moćni kameni magazini soli – tihi svjedoci jednog od najvažnijih gospodarskih razdoblja u povijesti otoka Paga. No umjesto da budu čuvani kao dragocjeno naslijeđe, mnogi od njih danas propadaju – prepušteni zubu vremena i ljudskoj nebrizi.

Spomenici prošlosti koji pričaju priču otoka

Paški magazini soli građeni su, prema službenim podacima, između 16. i 18. stoljeća, za vrijeme mletačke uprave, kada je sol imala iznimnu stratešku i gospodarsku vrijednost. U njima se čuvala tzv. "bijela valuta" – sol iz paške solane, koja se izvozila diljem Jadrana i šire.

Izgrađeni od lokalnog kamena, s debelim zidovima i svodovima koji su štitili sol od vremenskih utjecaja, ovi objekti čine jedinstveni kompleks povijesno-industrijske arhitekture. Ukupno devet magazina smješteno je tik uz današnju solanu – no njihova sudbina danas je sve samo ne sigurna.

 Zaštićeno kulturno dobro – ali samo na papiru?

Magazini soli upisani su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nepokretno kulturno dobro, na temelju:

• Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99 i dopune)
• Pravilnika o registru kulturnih dobara RH (NN 89/11)

To znači da su svi radovi, promjene namjene i korištenje dozvoljeni isključivo uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture i pod konzervatorskim nadzorom.
Nažalost, stanje na terenu jasno pokazuje da se ova pravila ne poštuju uvijek.

 Iskorištenost postoji – ali daleko ispod potencijala

Nisu svi paški magazini soli prepušteni zaboravu. Dio njih se koristi – i to na hvalevrijedan način. Povremeno se u njima održavaju koncerti, karnevalska događanja, advent, a jedan magazin ljeti postaje pivnica, koja prostor oživljava tijekom turističke sezone. Posebno vrijedi istaknuti „Stalnu izložbu solarstva“, smještenu u jednom od magazina, koja posjetiteljima približava stoljetnu tradiciju proizvodnje soli na Pagu.

Ipak, cjelokupni potencijal ovih jedinstvenih prostora i dalje je daleko od iskorištenog. Nekoliko magazina je u vrlo lošem stanju – s urušenim krovovima, obraslim zidovima i zapuštenim interijerima. Nedostaje sustavan plan obnove i jasno definirana vizija njihove buduće uloge u kulturnom, obrazovnom i turističkom životu otoka.

Također, osnovna interpretacija njihove povijesne i kulturne vrijednosti gotovo da ne postoji – nema informativnih ploča, stalnih kulturnih sadržaja ni vođenih obilazaka koji bi ispričali priču o ovim važnim građevinama.

Ono što se koristi – koristi se dobro. Ali ono što bi se moglo i moralo – još uvijek čeka svoju šansu.

Jesu li stariji nego što mislimo?

Prema nekim lokalnim izvorima i predajama, postojala su i mišljenja – među njima navodno i u radovima prof. dr. sc. Radivoja Simonovića – da bi pojedini magazini mogli bi biti još iz 15. stoljeća, što bi dodatno povećalo njihovu povijesnu vrijednost. Ipak, za potvrdu takvih tvrdnji bilo bi potrebno provesti dodatna istraživanja i konzultirati znanstvenu literaturu.

Skladišta – da, ali pod uvjetima. Poštuju li se oni?

U teoriji, magazini se mogu koristiti kao skladišta ili davati u najam, ali samo uz strogo definirane uvjete:

• Suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela
• Procjenu da namjena ne ugrožava povijesnu i kulturnu vrijednost
• Osigurano redovno održavanje i zaštita objekta

 Ako se koriste bez suglasnosti – to je protuzakonito.

Trenutačna praksa – upitna zakonitost

Na terenu se može vidjeti da se pojedini magazini koriste kao privatna skladišta, često za materijal, robu ili čak građevinske alate – bez vidljive dozvole ili nadzora.

Takvo korištenje:
• pridonosi daljnjem propadanju objekta,
• onemogućuje javnu funkciju,
• i umanjuje dostojanstvo kulturnog dobra.
Upravo zato nameće se pitanje – tko je odgovoran i zašto se dopušta takvo stanje?

Vrijeme je za odgovornost

Paški magazini soli nisu samo nijemi svjedoci prošlosti – oni su priče o radu, zajedništvu i identitetu otoka, utkane u kamen. Njihova obnova ne zahtijeva goleme resurse, ali traži volju, odgovornost i jasno postavljen prioritet.

U vremenu kada svi govore o održivosti, kulturnom turizmu i važnosti lokalne zajednice, ne možemo si dopustiti ignoriranje ovakvog blaga. To nije samo posao institucija – to je zajednička odgovornost svih nas.

Magazini nas gledaju i čekaju – hoćemo li ih ostaviti da nestanu ili ćemo im vratiti život i dostojanstvo koje zaslužuju?

Ako mi to ne učinimo – tko hoće?

Vedran Dorušić

PROČITAJTE JOŠ: