Pelješki most otvorio je put i školjkama iz Malostonskog zaljeva - One prije nisu smjele 'preko granice'

Izgradnja Pelješkog mosta i pristupnih cesta utječe uvelike na razvoj poljoprivrede i maslinarstva, a osobito razvoj marikulture u Malostonskom zaljevu. Uzgajivači su kamenice dosad teško transportirali preko granice, osim uz posebne dozvole. Prodaja prema Splitu i Zagrebu nije bila laka, bilo je puno papiroloigije i carinskih davanja. Sad preko Pelješkog mosta sve ide puno jednostavnije. Sretniji nego prije su i maslinari i vinari jer svoje proizvode sad ipak lakše prodaju.

U stonskom kraju od pamtivijeka poljoprivreda ima primarni značaj. Uz ribarstvo i školjkarstvo, po čemu je taj kraj nadaleko poznat, tradicionalno je vinogradarstvo i maslinarstvo, jer se riba i školjke najbolje prožimaju s dobrim vinom i maslinovim uljem.  

- Imam nekih 14.000 kvadrata obrađenih i nekih 280 stabala što mladih što starih maslina. U Stonskom polju imam još stotinjak komada na 4.000 kvadrata - kazao je Ante Vukas iz Stona.

Stari maslinik radili su još njegovi djed, otac i tetke. Neko vrijeme je bio zapušten, a onda ga je Ante Vukas 2010. godine počeo obnavljati.

- Prvo smo stare masline skroz popilali, do dna i ostavili mlade izboje. Bilo je i nekih praznina gdje je bila loza, jer su se moji bavili i maslinarstvom i vinogradarstvom, pa smo tu sadili nove mlade masline - rekao je Vukas za Plodove zemlje i dodao da je zadovoljan prinosom ove godine. Kaže da je godina bila prosječna što se tiče kilaže maslina, ali su zato randmani bili vrlo visoki.

Uz makadamsku cestu do maslinika, Ante je napravio pristup vozilom svakoj parceli, jer bez toga, kaže, u današnje vrijeme ne bi se moglo raditi. U masliniku su mu isključivo stare, autohtone sorte. Ima 80% oblica i 20% paštrica. Nove masline koje je sadio bile su oblice, jer, kako kaže, na kamenitom terenu dobro izdržavaju sušu.

Ispod maslinika Ante Vukasa trasa je nove spojne ceste za Pelješki most sa stonske strane.

- Bilo je još 30-ak maslina koje su Hrvatske ceste otkupile za potrebe ceste i tunela. Tunel točno prolazi ispod moje parcele, po cijeloj dužini - kazao je Vukas.

Školjke nisu smjele preko granice, pa je Pelješki most olakšao distribuciju

Iako se do završetka izgradnje zaobilaznice sav promet s Pelješkog mosta prema Dubrovniku odvija starom cestom kroz Ston, što je osobito u sezoni značilo i velike gužve, konačna poveznica hrvatskog juga s ostatkom zemlje i Europe, za tamošnje proizvođače znači pravi preporod.

Načelnik općine Ston Vedran Antunica objasnio je da je Pelješki most za marikulturu posebno značajan jer se preko granice nije moglo sa živim organizmima, tj. školjkama.

- Ljudi su morali ići preko trajekta u Trpanj, izmišljati raznorazne načine prolaska. Sada jednostavno sjedneš u auto i odvezeš do destinacije koja ti je interesantna. Nema papirologije i carinjenja, nema izmišljanja nečega što voziš - kazao je Antunica i napomenuo da je za maslinarstvo, školjkarstvo i vinarstvo neslućena sloboda tržišta i sloboda djelovanja.

Čim stonski težaci završe berbu i preradu maslina, školjkari u Malostonskom zaljevu počinju pripremu za najveću školjkarsku manifestaciju "Dane stonske kamenice". Kamenice su, naime, najbolje, najpunije, ali i najprodavanije sredinom ožujka, za vrijeme blagdana svetog Josipa, kad se u Malom Stonu okupi i po nekoliko tisuća ljubitelja morskih delicija.

Vrlo burne reakcije lokalnog stanovništva, osobito ribara i školjkara izazvalo je nedavno javno izlaganje prijedloga Plana upravljanja zaštićenim područjem Malostonskog zaljeva.

- Malostonski zaljev je zaštićen nekoliko desetaka godina, tako da suživot ljudi i tog prostora, koji je izuzetno vrijedan, je nešto na što su ljudi na ovom prostoru naučili. Očito je strah od nekakvih novih zabrana, koje ja osobno ne vidim da će biti, revoltirao ljude na takav način, reakciju - izjavio je Antunica.

Marija Radić, predsjednica Udruge "Stonski školjkari", kazala je da apeliraju da se izdvojena lučka područja uvrste u plan upravljanja na kojima bi školjkari mogli vršiti ukrcaj i iskrcaj svoje robe, a gdje bi bili i kontejneri za odvoz smeća te se smanjio i utjecaj marikulture na morski eko-sustav.

Prošla godina bila je rekordna po broju posjetitelja stonskog kraja što je uvjetovalo i odličnu prodaju svih proizvoda kako školjaka, tako i voća i povrća s mjesnih OPG-ova, te vina i maslinova ulja. Hoće li prelazak na euro značiti i veće cijene?

- Što se tiče samih cijena, sad je neko doba kad nema velike prodaje. Smanjena je i distribucija prema restoranima. Ovo što se prodaje na uzgajalištima je sitno, ali istina jest, vjerojatno će doći do porasta cijene kamenice i mušule, s obzirom da ih nema dovoljno. Također bih napomenula da su se ljudi više prebacili na proizvodnju same kamenice, ipak je lakše nju održati - objasnila je Marija Radić za Plodove zemlje.

I.G.

PROČITAJTE JOŠ: