Pet europskih luka udružuje se s Maerskom – Pokreću zeleni koridor
Kako bi uspostavili temelje za zeleni koridor u sjevernoj Europi i na Baltiku, pet sjevernoeuropskih lučkih uprava sklopit će partnerstvo s Mærsk Mc-Kinney Møller Centrom za ugljično neutralne brodove.
Koncept koji je predstavljen na COP-26 u Glasgowu u studenom prošle godine, poziva na suradnju između luka, brodskih linija i drugih sudionika pomorske industrije s ciljem poticanja ruta koje bi podržale razvoj ugljično neutralne pogonske tehnologije i infrastrukture potrebne za prijelaz na zelena goriva.
Mærsk Mc-Kinney Møller Centar za transport bez ugljika namjerava pokrenuti ovu ambicioznu inicijativu s lučkim vlastima Gdynije, Hamburga, Roennea, Rotterdama i Tallinna, objavio je centar na svojoj web stranici.
– Ovo je važan korak prema ubrzanju dekarbonizacije brodarske industrije i ispunjavanju klimatskih ambicija EU-a do 2030. Razvoj zelenih koridora ključan je za aktiviranje onih koji su prvi u lancu opskrbe, a ovaj se projekt može koristiti kao industrijska referenca za razvoj nacrta za nove poslovne modele i identificiranje međuovisnosti pomorske industrije – rekao je Bo Cerup-Simonsen, izvršni direktor centra.
– Donedavno je pomorski sektor bio jedini prometni sektor u EU koji nije podlijegao ciljevima smanjenja emisije stakleničkih plinova. Svi moramo raditi zajedno na smanjenju emisije CO2. Kako bi se postigla dekarbonizacija u pomorskom sektoru, goriva i plovila s nultom emisijom moraju se u slijedećem desetljeću koristiti u većem razmjeru nego dosad. To je nedvojbeno težak zadatak, ali mu može pomoći formiranje zelenih koridora u kojima velike luke osiguravaju potrebna goriva bez ugljika – objašnjava Valdo Kalm, izvršni direktor luke Tallinn.
Sjevernoeuropski zeleni koridor sljednik je prvog pomorskog zelenog koridora koji se uspostavlja između Los Angelesa i Šangaja, a u koji su uključene sve velike brodarske kompanije poput Maerska, CMA CGM-a i COSCO Shipping Linesa. Plan razvoja ovog zelenog koridora trebao bi biti gotov do kraja ove godine, a s primjenom bi morao početi najkasnije do 2030. godine.
K.B.