Plenković: “Unaprijedili smo život na otocima”

PAG – Nakon što je obišao Pag i sudjelovao na svečanosti dodjele oznaka “Hrvatski otočni proizvod” za 2020. i 2021. godinu, premijer Andrej Plenković je naglasio da je ta inicijativa, koja traje od 2007. godine, sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva i poljoprivrednih proizvoda – svega onoga što čini pravi identitet hrvatskih otoka.

Oznaka Hrvatski otočni proizvod, dodao je, jamstvo je kvalitete i izvornosti, a nose je proizvodi s otoka Brača, Hvara, Visa, Korčule, Paga, Krka, Lastova, Dugog otoka, Raba, Cresa, Lošinja, Prvića, Ugljana, Mljeta, Šolte, Žirja, Pašmana, Iža, Murtera, Oliba, Kornata, Raba, Silbe i Zlarina te poluotoka Pelješca.

Istaknuo je da je pomorska orijentacija jadranske Hrvatske važna za razumijevanje Hrvatske i njenih različitosti, ali prije svega njenih bogatstava.

“Vlada želi održivo upravljanje otočnim resursima”

– Hrvatski otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske koje mnogi naši prijatelji vole i cijene. U pogledu turizma otoci su stalno među najatraktivnijim destinacijama, posjećuju ih brojni turisti, a oni žele upravo domaće proizvode – kazao je premijer Andrej Plenković govoreći o smislu inicijative Hrvatski otočni proizvod kojom se tradicija hrvatskih otoka emancipira na vidljiv i prepoznatljiv način.

Poručio je da je njegova Vlada dijelom nastavila, a dijelom unaprijedila strateški, zakonski, programski, projektni i financijski okvir unaprjeđenja života na otocima i pružanja potpore.

Otoci su, dodao je, i dio Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030., u kojoj se naglašava smjer razvoja pametnih i održivih otoka, u potpunosti inkorporiranih u globalne i europske trendove.

Vlada želi i održivo upravljanje otočnim resursima, uvažavanje specifičnosti i veću dostupnost infrastrukture i javnih usluga.

– Otoci će u budućnosti biti u fokusu jedne od najvažnijih globalnih tema – pitanje klimatskih promjena, istaknuo je.

Digitalna tranzicija ogromna šansa za ljude na otocima

S druge strane, uz zelenu tranziciju, naglasio je premijer Plenković, važna je i digitalna tranzicija.

Upravo je ona, kazao je, ogromna šansa za ljude na otocima, podsjetivši da je Hrvatska prva krenula u otvaranje tržišta rada za digitalne nomade, s obzirom da se s internetskih platformi danas može raditi iz bilo kojeg kraja svijeta.

Hrvatska ima i Nacionalni plan razvoja otoka, podsjetio je premijer Plenković, kojim se želi unaprijediti dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga te jačati sve potencijale koji će imati upliv na demografska kretanja, gospodarsku revitalizaciju, poticanje poduzetničke infrastrukture za razvoj otočnoga gospodarstva, konkurentnosti, inovacija te povećanje prepoznatljivosti otočnih proizvoda i usluga, zaštite prirode i okoliša te korištenje obnovljivih izvora energije.

Jedna od ključnih tema, istaknuo je, je i mobilnost otočana te prometna povezanost, ne samo s otoka na kopno nego i među otocima.

Naveo je da je u područje prometa i prometne povezanosti uloženo 1,8 milijardi kuna, u područje gospodarstva  i zapošljavanja 300 milijuna kuna, u područje poljoprivrede 262 milijuna kuna, u energetiku 166 milijuna kuna, u vodno gospodarstvo 162 milijuna kuna, dok je iz proračuna uloženo još 560 milijuna kuna, a sufinancirano je 206 projekata u vrijednosti 118 milijuna kuna kroz Program razvoja otoka.

– Nastavit ćemo činiti sve da naši ljudi na otocima ostanu živjeti, da život bude kvalitetniji – poručio je istaknuvši da je otok Pag jedan od sjajnih primjera prepoznatljivosti.

D.G.