POD OTVORENIM NEBOM: Ruksak 2. dio – Oprema za noćni boravak, hrana i piće

Nakon prvog dijela, u kojem sam nastojao pojasniti što staviti u ruksak prilikom kampiranja na otoku, u drugom dijelu fokusirao bih se na nužnu opremu za noćni boravak na otvorenom.

Kao što ćete vidjeti u tekstu, stvari koje idu u ruksak podijelio sam na dnevnu i noćnu opremu, hranu i piće.

Stvari osobne higijene i sitnice koje preferirate ovdje ne navodim, to su vaše stvari. Ovdje navodim samo naše stvari, dakle, ono zajedničko. Pod opremom za noćni boravak podrazumijevamo sve ono što nam treba kad padne noć; jer zapamtite, danju možete bez ičega, no noću ne možete bez ničega;

Lampa (naglavna ili ručna)

Vreća za spavanje (podloga/spužva/karimat)

Viseća ležaljka

Šator.

Svjetlo je vrlo bitno

Iako danas svi posjeduju mobitele i svi se hvale njihovim perfomansama i svijetlom koje je odlično, ponesite lampu jer trošiti mobitel na otoku radi osvjetljavanja i nije baš pametna ideja. Imate raznih modela naglavnih lampi; za planinarenje, za trčanje, za ribarenje s rasponom cijena od 50-200 kuna. Led osvjetljenje pruža jamstvo, model s jednom led diodom ili više – sve su dobre i za nekoliko dana sve će valjati. Za one sklone tehničkim karakteristikama; težina do 100 grama, jačina svijetla od 30 lumena pa naviše, autonomija lampe oko 40 sati, lampe marke VARTA na benzinskim crpkama od 79,00 kn su provjerene i dobre. Gumirane su, otporne na padove i vlagu. I to je to.

Zašto naglavna lampa, a ne ručna?

Nije nužno ali ako možete birati, radije je stavite na glavu, ruke neka su vam slobodne, vjerujte mi, praktičnije je.

Vreća za spavanje

Što se tiče noćenja, nešto što se najčešće nosi sa sobom, jer ne zaboravite, kraj obale ili na obali noću je osjetno hladnije. Vreća je ono što se uvijek nosi sa sobom. E sad, kako je ljeto, treba vam ljetna vreća za spavanje, one su napravljene za nešto više temperature do 10 stupnjeva i to je sasvim dovoljno (nećete spavati na otoku ako je -10J).

Imate modele vreća sa otvorom za noge i glavu ili klasične modele skroz zatvorene od glave do pete. Kapuljača vreće zna biti izvedena u više varijanti kao zaštita za komarce i jastuk. Samo zapamtite dvije stvari u vezi vreće za spavanje;  prilikom kupnje odaberite što manju radi praktičnosti i držite je podalje od vatre – vrlo su osjetljive.

Ako ste uzeli vreću i spavate na zemlji, onda se podrazumijeva i podloga za spavanje, spužva, popularni karimat.

Karimati se danas koriste svugdje; u vježbanju u prirodi, za sjesti ili leći te kao podloga ispod vreće za spavanje.

Karimat, ako se odlučite za njega, neka vam bude  što deblji, punjen pjenom (idealno 1 cm), praktičan je za nositi te se zakači na vanjski dio ruksaka. Nemojte štedjeti na udobnosti, leđa i kičma nakon spavanja bit će vam zahvalni na tome.

Viseća ležaljka, moj najdraži bivak

Shvaćate naravno, da ako izaberete šator, ležaljka vam je onda višak, stoga sam vam i dao izbor za noćenje. Ovdje ću navesti sve opcije a vi ćete za sebe izabrati onu najbolju.

Viseće ležaljke dolaze iz Južne Amerike od naroda koji je volio ležati i spavati u zraku, zaštićen od beštija sa zemlje (otrovnih pauka, zmija, kukaca…).  Prilagođava se vama, udobna je, prozračna i ne osjećate zemlju pod svojim leđima. Strah da ćeš zviznuti s nje u snu nestane čim zaspešJ.

Viseće ležaljke imate u dvije izvedbe; s drvenim poprečnim letvama kod glave i nogu i bez njih. Materijal izrade je vrlo bitan, nemojte nasjesti na poliester ili neke druge umjetne materijale; neka je u sastavu tkanine što više pamuka, konopa i prirodnih materijala radi prozračnosti i udobnosti. Ja sam svoju našao za 79,00 kuna u jednom njemačkom trgovačkom lancu i još je koristim.

Kod vezivanja za stablo, a o tome ćemo u praktičnom dijelu još govoriti, imate dva položaja; za sjedenje i za spavanje, – sjedeći položaj znači da ležaljka nije u potpunosti zategnuta između stabala, ima mali pad i imitira fotelju, a režim za spavanje;  što  zategnutija ležaljka kako bi tijelo bilo  ispruženo i kako leđa ne bi patila.

Šator

Kada se ide na više dana, obavezno se nosi; sigurnost od vjetra, kiše, komaraca ili jednostavno za one koji tek počinju spavati u prirodi-psihološka sigurnost.

Uzmite trosezonski šator, znači za proljeće, ljeto i jesen. Zimski šator je sasvim nešto drugo.

Osnovna podjela šatora i ono što Vas zanima je s obzirom na njihovo sastavljanje; šatori na klinove i šatori bez njih.

Šatori na klinove (stoje zategnuti konopima koji su učvršćeni  u zemlju klinovima) su jači, čvršći, robusniji te su namijenjeni za profesionalce, znači lošiji vremenski uvjeti, znači ne ono što vi radite. A usto imaju i manu; i nisu baš toliko praktični!

Šatori na klinove ne mogu se postaviti na stijenje, kamen, beton – tu ste se već ograničili. Usto za postavljanje, potrebno je bar dvoje ljudi simultano i duže traje. A kad ste ga postavili, njegovi zabijeni klinovi znaju stršiti i po metar daleko od šatora te vam time automatski otežavaju noću hodanje oko šatora (čitaj; osobno potrgao konope i urušio šator za strašne oluje).

Naprotiv, šator koji je izveden bez utvrđivanja u zemlju i koji je danas i cijenom i ponudom puno dostupniji, bazira se na konstrukciji štapova od fiberglasa ili aluminija koji su lagani, sklopivi i vrlo praktični. Šator se može postaviti bilo gdje, u vrlo kratko vrijeme i za njegovo postavljanje dovoljan je samo jedan čovjek. Kako ga vjetar ne odnese? Vrlo jednostavno, sadržaj šatora (vreće, ruksaci ili ljudi) drži šator na mjestu. I može se u pola noći prenijeti ako niste zadovoljni pozicijom; što je vrlo bitno.

Sada neke specifičnosti; šator mora imati mrežu za komarce na ulazu i ventilacijski otvor na vrhu šatora; nemojte slučajno kupovati bez toga! Ako ciljate na vodonepropusne šatore onda za trosezonske šatore gledajte brojku 1500-2000 mm za vodeni stupac vodoodbojnosti. Ali pazite, za teških i dugih pljuskova to vam ne daje nikakvu garanciju jer vodonepropusnost se mjeri i na samom šatoru i na podlozi na kojoj ležite, stoga ako je zemlja natopljena i pretvorena u baru i vi ćete biti u toj bari. Uostalom iz iskustva, osjećaj mokroće prije će vam donijeti kondenzacija, jer kada zbog kiše zatvorite cijeli šator, kao posljedica vašeg disanja i micanja na vrhu šatora s unutrašnje strane stvorit će se fini sloj kapljica vode. Stoga savjet; mali kišobran ubaciti u ruksak, zlu ne trebalo. Uvijek možete elegantno napustiti šator.

Što se tiče dimenzija šatora , u zadnje vrijeme su se u trgovačkim centrima pojavili šatori koji navodno duže 200 cm, a ja sa 1,84 ne mogu stati u njih, stoga gledajte da su mjere minimalno  205 cm x 150 cm s visinom od 105 cm. Ili ako ne vjerujete kineskim mjerama, idite u specijalizirane outdoor trgovine, gdje mjere uglavnom odgovaraju onome što piše.

Hrana

Neka prati vaše dane na otoku. Pažljivo planirajte i sortirajte;  hrana koja se kvari; meso, riba, salama i sir, moraju se upotrijebiti prvi dan; isto tako i mekano voće i povrće. Dugoročna hrana tipa pašta, riža, kus kus, riblje i mesne konzerve, tvrdo povrće tipa paprika, rotkvice, krastavci, voće tipa kiwi, jabuka, naranča – to je osovina vaše prehrane.

Sve što je mekano propada, sve što je svježe ili smrznuto kvari se.

Gledajte na hranu i ovako: postoji hrana za čije ćete kuhanje morati potrošiti nešto vode i hrana na koju nećete morati trošiti vodu. Kruh i razne konzerve gotove hrane ne troše vodu, pašta i riža opet trebaju vodu – ovo pišem zato da pažljivo isplanirate obroke kako na njihovo spremanje ne biste izgubili puno resursa-u ovom slučaju pitke vode.

Zaboravite na carske obroke; meso i riba prvi dan, konzerve s paštom i rižom drugi dan.

Tvrdi čajni kolutići neka vam mijenjaju čokoladu, orašasti plodovi umjesto grickalica.

Što se tiče začina, kod mene vrijedi sveto trojstvo; uvijek nosim maslinovo ulje, kapulu i sol. S njima se apsolutno sve može spremiti, a vjerujte mi, sve se i spremalo….

Kužinavanje s onim što nađemo u moru, e o tome ćemo u slijedećoj kolumni.

Piće

Nećemo ulaziti u ničije sklonosti da ponese više ovoga nego onoga, voda je osnova. Koristimo je za piće, za higijenu, za kuhanje, za miješanje s vinom, za spremanje čaja, kave, juhe….

Nakon vode slijedi sve ostalo; izbjegavajte nositi staklo, neka sve bude u plastici, a za vino savjet – bag in box iliti vino u kutiji/kartonu. Nakon što se isprazni karton ostaje vrlo praktičan mijeh koji se da napuhati i koristiti kao jastuk pod glavu.

Štipalice, svijeće, mali kišobran, dodatni konop – vrlo praktične stvari koje ne zauzimaju puno mjesta, a s kojima puno dobivate. Kako?

Vidjet ćete idući put kada idemo direktno na otok i na praktičnu upotrebu onoga što smo ponijeli i onoga što ćemo na otoku naći.

A  za kraj stara indijska poslovica; Ako si lovac – riba, ako nisi – bilje, pa se vi ravnajte po tome jer otoci će vam dati onoliko hrane koliko sebi uspijete prirediti.

Adio!

Igor Narandžić

PROČITAJTE JOŠ:

POD OTVORENIM NEBOM Što staviti u ruksak prilikom kampiranja na otoku? 1. dio