PODZEMNI SVIJET KRŠA Miljacka III

Špilja Miljacka III (Špilja pod slapom) otkrivena je slučajno 1998. godine prilikom pregleda obale rijeke Krke podno sedrene barijere slapa Miljacka. Smještena je u samom toku rijeke Krke. Posebnost špilje je njena, za špilje u sedri poprilično velika, duljina od 113 m. Duboka je 6,6 m. Dostupna je samo ronjenjem. Za povišenog vodostaja ulaz u špilju nije moguć. Hidrološki uvjeti još su jedna zanimljivost špilje jer na tom dijelu voda teče i kroz špilju i po površini, koritom rijeke Krke, dakle na dvama nivoima.

Prema svojoj morfologiji, špilja Miljacka III jednostavna je špilja jer osim glavnog kanala nema duljih bočnih odvojaka. Špilja je stalni izvor, a voda se u njoj javlja i kao cijednica i prokapnica. U proširenjima kanala nalaze se obilne taložine siga u obliku stalaktita, saljeva i sigastih kora po stijenkama kanala.

Špilja je oblikovana u naslagama sedre (izduženog sedrenog tijela), koja je vjerojatno holocenske starosti, točnije: duž kontakta između sedre i matične stijene preko koje je sedra taložena. U matičnoj stijeni nalazimo, kao rezultat erozije, mikroreljefne oblike, korito i vrtložne lonce.

Glavnina špilje oblikovana je u sedri, koja je u usporedbi s matičnom podlogom mekša, pa na nju jače djeluje erozija. Pored erozije, kanal povremeno oblikuje i urušavanje, pa se u sastavu sedimenta na dnu javlja kršlje i stjenoviti blokovi sedre.

U špilji Miljacka III zabilježeni su erozijski ostaci sedimenata koji se nalaze po čitavom profilu kanala (na podu, bokovima i stropu). Ti su sedimenti vjerojatno taloženi u geološkoj prošlosti špilje u freatskim (potopljenim) uvjetima. S obzirom da su freatski sedimenti špilje Miljacka III taloženi i na stalaktitima koji nastaju u vadoznim (zračnim) uvjetima, može se zaključiti da je špilja prolazila kroz više etapa izmjene vadoznih i freatskih okolišnih uvjeta.

Istraživanje laminiranih špiljskih sedimenata i stalaktita u potopljenom dijelu kanala špilje Miljacka III ukazalo je na rekristalizaciju siga uslijed cirkulacije porne vode, što je problem kod određivanja starosti uzoraka.

U špilji Miljacka III utvrđene su, pričvršćene za potopljene stijenke špilje, neobične organske bijelo do žućkasto obojene formacije. Analiza tih formacija pokazala je da se radi o antozojskom tipu kolonija u kojima je vjerojatno udruženo više od trideset vrsta bakterija. Više o špilji Miljacka III pročitajte OVDJE.

Sponzorirani sadržaj

PROČITAJTE JOŠ:

PODZEMNI SVIJET KRŠA Špilja Miljacka II