Polarnim medvjedima prijeti izgladnjivanje zbog sve dužih razdoblja bez leda
Zbog klimatskih promjena koje produljuju razdoblja Arktičkog mora bez leda, unatoč nastojanjima ovih životinja da prošire svoje prehrambene navike, polarnim medvjedima u kanadskom zaljevu Hudson, nažalost, prijeti izgladnjivanje.
Polarni medvjedi upotrebljavaju led koji se proteže diljem oceanske površine na Arktiku tijekom hladnijih mjeseci kako bi se domogli glavnog plijena - debeljuškastih prstenastih i brkatih tuljana.
Tijekom toplijih mjeseci, kada se morski led povuče, od njih bi se očekivalo da čuvaju energiju i da čak padnu u stanje slično hibernaciji.
No, zbog klimatskih promjena nastalih zbog ljudske aktivnosti, na dijelovima Arktika razdoblje bez leda produljuje se, a samo područje oko Sjevernog pola zagrijava se od dva do četiri puta brže zagrijava nego ostatak svijeta. Sve to prisiljava polarne medvjede da sve više vremena provode na kopnu, prenosi HRT.
Praćenje 20 polarnih medvjeda u zaljevu Hudson pokazuje da iako sve dulje ostaju bez ledene površine oceana te teže dospijevaju do svog uobičajenog plijena, oni ne odustaju, nego ustrajno pokušavaju pronaći hranu.
- Polarni medvjedi su kreativni, domišljati i ako su motivirani, pretraživat će okoliš da bi preživjeli i pronašli izvore hrane kako bi nadoknadili potrebe za energijom - rekao je Anthony Pango, glavni autor studije i biolog pri Američkom geološkom institutu (USGS).
Znanstvenici su se u svom istraživanju koristili videokamerama na GPS ogrlicama i tako pratili polarne medvjede po tri tjedna tijekom tri godine u zapadnom dijelu zaljeva Hudson, gdje se razdoblje bez leda produljilo za tri tjedna od 1979. do 2015. To znači da su tijekom posljednjeg desetljeća polarni medvjedi na kopnu proveli otprilike 130 dana.
Dva medvjeda u praćenoj skupini ostala su se odmarati se i smanjila potrošnju energije na razinu hibernacije, ali ostalih 18 ostalo je aktivno.
Neki od medvjeda u potrazi su za hranom jeli i travu, divlje bobice, galebove, glodavce pa čak i leševe tuljana.
Tri polarna medvjeda uputila su se na duga plivanja, a jedan je prešao udaljenost od 175 kilometara. Međutim, znanstvenici su otkrili kako njihova nastojanja da se prehrane i održe na kopnu nisu omogućila osiguravanje dovoljno kalorija.
Što dulje ostaju na kopnu, to je veći rizik od izgladnjivanja, upozorili su znanstvenici.
U divljini je ostalo oko 25.000 polarnih medvjeda i ugroženi su prije svega zbog klimatskih promjena koje im onemogućuju da se hrane svojim uobičajenim plijenom, prenosi HRT.
I.N.