Popis oceanskih fenomena koji tjeraju strah u kosti

Svatko tko je ikad plovio oceanima zna da su ove goleme morske površine pod stalnim utjecajem silovitih, ali i neobičnih vremenskih pojava. Nacionalna oceanska služba američke NOAA-e pojasnila je prirodu nekih od najčešćih vremenskih fenomena koji se pojavljuju na otvorenom oceanu, a koje na prvi pogled tjeraju strah u kosti.

1. Vatra svetog Elma

Vatra svetog Elma šareno je pražnjenje atmosferskog elektriciteta koje se obično javlja tijekom grmljavine. Kada oštar predmet (kao što je brodski jarbol) dođe u dodir s izuzetno visokim električnim poljem i velikim brojem elektrona, elektroni mogu svijetliti u raznim bojama, poput neonske reklame, što rezultira ovim rijetkim fenomenom. “Sv. Elmo” izvedenica je svetog Erazma Formijskog, jednog od dva svetaca zaštitnika pomoraca.

Foto: Vatra svetog Elma/Wikipedia

2. Magloviti tsunami

Ovaj zastrašujući prizor na prvi pogled izgleda kao divovski tsunami koji se valja prema obali, no zapravo je riječ o golemoj količini magle. Pojava je to koju je najčeće moguće vidjeti u kasno proljeće ili rano ljeto, kada zbog kondenzacije toplog zraka koji se spaja s hladnom oceanskom vodom, može doći do ovakvih dramatičnih prizora.

Foto: Screenshot/Youtube

3. Meteotsunami

Meteotsunamiji imaju karakteristike slične tsunamijima uzrokovanim potresom, no do ove pojave dolazi zbog poremećaja zračnog tlaka koji su često povezani s vremenskim sustavima koji se brzo kreću, poput vjetrova. Ovi poremećaji mogu generirati valove u oceanu koji putuju istom brzinom kao i vremenski sustav iznad nas.

Foto: Buddy Denham/NOAA

Razvoj meteotsunamija ovisi o nekoliko čimbenika, kao što su intenzitet, smjer i brzina zračnog tlaka dok putuje preko vodenog tijela. Poput tsunamija uzrokovanog potresom, meteotsunami utječe na cijeli vodeni stupac i može postati opasan kada udari u pliće more, što uzrokuje njegovo usporavanje te povećanje visine i intenziteta. Najizraženiji su u poluzatvorenim sustavima, kao što su luke, uvale i zaljevi.

4. Vodeni izljevi

U biti je riječ o tornadima koja nastaju iznad velike vodene površine, a najčešće se formiraju nad oceanima. Za razliku od tornada koji je praćen snažnim grmljavinama, tučom i opasnim vjetrovima, vodeni izljevi obično nastaju uz tamnu ravnu bazu linije kumulusnih oblaka u razvoju. Vodeni izljevi nastaju u uvjetima slabog vjetra pa se inače vrlo malo kreću.

Foto: Screenshot/Youtube

5. Vodeni vrtlog

Riječ je o jakom vrtlogu koji nastaje kada se susretnu suprotne struje zbog kojih dolazi do pojave tzv. vrtložne vode. Njegovo ime dolazi od nizozemskih riječi malen (vrtjeti ili mljeti) i strom (tok). Vodeni vrtlog može biti opasan zbog snažnih struja koje se javljaju ispod morske površine, a koje vrlo lako mogu “usisati” plovila u svojoj blizini.

Foto: Morski vrtlog širok 150 km uz obalu Južne Afrike/NASA

J.K.