Poplave, oluje, požari - Kako EU pomaže u slučaju katastrofe?

Učestalost i intenzitet prirodnih katastrofa u Europi se povećava. Uglavnom zbog klimatskih promjena i urbanizacije, Europljani su posljednjih godina izloženi ekstremnijim vremenskim uvjetima, uključujući toplinske valove, suše, šumske požare, poplave i oluje.

Globalne temperature rastu, a 2023. je najtoplija godina u više od 100 tisuća godina, ističe Europska agencija za okoliš. Osim toga, Europa je kontinent s najbržim zagrijavanjem, te se predviđa da će temperature dodatno rasti. To često dovodi do ekstremnih vremenskih uvjeta, kao što su suše i šumski požari. Uz rekordnu sušu, u 2022. godini šumski požari su zahvatili 900 tisuća hektara u južnoj Europi, što je područje veličine Korzike. Šumski požari zahvatili su u 2023. dodatnih 500 tisuća hektara, najviše u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj i Portugalu. Klimatske promjene nisu dovele samo do ekstremne topline, već su uzrokovale i teške poplave diljem Europe. U posljednjih 30 godina poplave su pogodile 5,5 milijuna ljudi u EU-u, prouzročile 3 tisuće smrti i gospodarsku štetu veću od 170 milijardi eura, piše Alen Roki, prenosi Radio Dubrovnik.

Poplave u Njemačkoj i Belgiji 2021. godine napravile su štetu od 44 milijarde eura i dovele do više od 200 smrtnih slučajeva. Šteta u Sloveniji 2023. godine procijenjena je na 16 posto nacionalnog BDP-a, a financijski gubitak zbog oluje Daniel u Grčkoj procijenjen je na milijarde eura. Razorne poplave pogodile su Austriju, Češku, Njemačku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku u rujnu 2024. Te prirodne katastrofe ne uzrokuju samo materijalnu štetu i gubitak života, već utječu i na ekosustave, poljoprivredu, opskrbu vodom, zdravlje, energetsku sigurnost, opskrbu hranom, infrastrukturu i turizam, te mogu ugroziti gospodarstvo i financijska tržišta.

Kada dođe do hitnog slučaja, EU za prvu ruku može aktivirati Mehanizam za civilnu zaštitu. Riječ je o mehanizmu kojim se organizira i koordinira odgovor na hitne situacije među državama koje u njemu sudjeluju, što uključuje sve države članice EU-a i deset drugih europskih zemalja (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Island, Moldovu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju, Tursku i Ukrajinu). Mehanizam za civilnu zaštitu pruža logističku i operativnu potporu na terenu kako bi se poboljšali prevencija, pripravnost i odgovor na katastrofe.

Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR) od 2021. godine objedinjuje dva mehanizma (bivšu europsku pričuvu za pomoć u nuždi i Fond solidarnosti EU-a) s ciljem pojednostavljivanja pružanja pomoći, čime se omogućava brže i fleksibilnije djelovanje u hitnim situacijama, kao i bolje funkcioniranje u području dugoročne pomoći kod oporavka. Tijekom revizije dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., koja je odobrena 2024. godine, maksimalni proračun za SEAR povećan je s 1,2 milijarde eura na 1,5 milijardi eura. Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR) pruža brz financijski odgovor na sve vrste kriznih situacija, poput prirodnih katastrofa ili humanitarne krize u zemljama EU-a ili susjednim zemljama. Na primjer, zahvaljujući njemu pružila se potpora Turskoj nakon dvaju potresa 2020. i 2023. godine. Omogućava brzu isplatiti sredstva za hitnu humanitarnu pomoć i spašavanje, kao što su opskrba hranom, sklonište, medicinska pomoć, prijevoz i logistika, ali i obnova.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.