Najnoviji podaci pokazali: Porast razine mora Europsku Uniju će koštati 872 milijarde eura!

Znanstvenici tvrde da bi neke regije Europe mogle bi doživjeti "razorne" gospodarske gubitke u narednim desetljećima zbog porasta mora. Nova studija je pokazala da bi prema najgorem scenariju za emisije CO2 i porast razine mora Europska unija mogla izgubiti 872 milijarde eura do kraja ovog stoljeća, pri čemu bi mnoge regije unutar njih pretrpjele gubitke BDP-a između 10% i 21%.

Studija, objavljena u časopisu Scientific Reports, analizirala je gospodarske učinke porasta razine mora za 271 europsku regiju. Znanstvenici su proveli svoju analizu na temelju procjena visokih emisija stakleničkih plinova, koje potiču porast globalne temperature, proces koji uzrokuje porast razine mora. Kad je riječ o studiji, svoje su nalaze temeljili i na tome da nakon 2015. nije bilo novih mjera za zaštitu obale, iako bi zemlje morale poduzeti mjere za smanjenje ovog učinka.

Ono što su otkrili jest da će EU izgubiti zajedno 1,26% svog BDP-a, oko 950 milijardi dolara. No, znanstvenici su rekli da je još kritičniji gubitak koja bi mogla pretrpjeti manja mjesta, posebno obalna područja unutar njih.

NASA objavila animaciju koja zabrinjava: “Ovoliko se razina mora povećala samo u zadnjih 30 godina!”
NASA je objavila animaciju koja će zabrinuti svakoga tko iole ozbiljno pristupa razumijevanju klimatskih promjena. Video prikazuje koliko je razina mora porasla u tri desetljeća koliko NASA-ini sateliti prate ovaj fenomen. Autor animacije je Andrew J. Christensen, koji je NASA-ine podatke vizualizirao za NASA Scientific Visualization Studio, kako bi ih

Svrha ove studije nije zastrašivanje

Autorica studije Tatiana Filatova nazvala je potencijalne utjecaje "razornima".

- Svrha ove studije nije zastrašivanje. U nekim kopnenim regijama, uključujući Njemačku, Austriju i Mađarsku, BDP će blago porasti do 2100. godine - vjerojatno zbog industrije i usluga koje se sele iz obalnih poplavnih regija - navode autori studije. Međutim, mnoga područja - koja su autori studije nazvali "žarišta", uglavnom duž obala - mogla bi doživjeti velike gubitke u BDP-u.

U svojoj simulaciji znanstvenici su kombinirali otprije poznate podatke o očekivanim učincima i ekonomskim gubicima koje je prouzročilo 155 poplava širom Europe u razdoblju od 1995. do 2016. godine.

Foto: Screenshot / Facebook / Youtube

Rezultati ukazuju na moguću štetu u vrijednosti i do 872 milijarde eura za područje Europe, no treba istaknuti da postoje velike razlike među pojedinim regijama. 

Sjeveroistočna talijanska regija Veneto, u kojoj je Venecija, mogla bi zabilježiti gubitak BDP-a od 20,84 posto, otkrili su znanstvenici, dok bi poljski Zachodniopomorskie mogao zabilježiti gubitak nešto veći od 12 posto, a talijanska regija Emilia-Romagna gubitak od 10,16 posto. U Velikoj Britaniji utvrđeno je da je engleski Lincolnshire ekonomski najugroženiji, s procijenjenim gubitkom BDP-a od 20,1% do 2100. godine.

Takvi su iznosi, navodi se u studiji, "značajni, ako ne i katastrofalni".

Projekcije pokazuju i da bi ciljana ulaganja u logistiku, javne usluge i izgradnju mogla ublažiti ekonomske gubitke uz zanemariv trošak za cjelokupno europsko gospodarstvo.

Prema navedenim procjenama, hrvatska obala ne spada u kritično ugrožene, no ipak neki gradovi i naselja moraju početi djelovati već sad, ako misle spasiti svoju obalnu liniju.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

PRIČE IZ BLISKE BUDUĆNOSTI: “Potopljen Nin, sv. Donat sliči na otok-svjetionik, morske orgulje odavno utihnule, jer su pod morem”
“Draga moja, ove godine nam je plima već treći puta plavila Poluotok i rivu sve tamo do Bedema, more je izlazilo iz kanalizacije i ulazilo u podrume kuća. Glavna riva sada je postao Muraj, Pozdrav Suncu ostao je kao atrakcija za ronioce-rekreativce, isto kao i stari rimski Forum i potopljeni
RIVE I CESTE POSVUDA POD MOREM! Vela Luka, Hvar, Split, Trogir, Šibenik, Pag, Rovinj...
Snažno jugo podiglo je razinu mora preko većine riva na našoj obali i to je već nažalost situacija na koju se moramo sve češće navikavati. U Splitu imamo ovakvu situaciju Crometeo je objavio snimku s Hvara. Jugo je okrenulo na lebić, piše u objavi. Stari Grad na Hvaru izgleda ovako:
Globalna razina mora u godinu dana je porasla za 27 milimetara
Prema podacima NASA-e, od 2021. do 2022. godine globalna razina mora porasla je za 27 milimetara, a projicirana stopa porasta razine mora do 2050. je 66 milimetra godišnje. NASA već 30 godina putem satelita prati porast razine mora. Vijesti nisu dobre - od 1993. more je poraslo za ukupno 9,