Povratak svjetioničara na svjetionik Sveti Andrija kod Dubrovnika

SVETI ANDRIJA/DUBROVNIK - Već gotovo godinu dana svjetionik prve kategorije, Sveti Andrija kod Dubrovnika nema stalnu posadu. Na ovaj propust Plovputa, splitske tvrtke koja je zadužena za sigurnost plovidbe na hrvatskom dijelu Jadrana, upozorili su nas brojni pomorci i nautičari. Kroz nepunih godinu dana koliko u zgradi u kojoj su nekad boravile i tri svjetioničarske obitelji, ne živi čovjek, zamijećeno je tako njeno propadanje, kao i okoliša koji je srastao s ljudima koji su ga održavali. Dobra vijest je to da su u Plovputu shvatili kako je daleko jeftinije plaćati svjetioničara koji će svjetionik držati živim, nego li strahovito skupu obnovu zgrade ili uređaja koji služe primarnoj svrsi - sigurnosti pomorske plovidbe.

Svjetionik s posadom Otočić Sv. Andrija svjetionik je prve kategorije nautičkog značaja za sigurnost plovidbe te svojom pozicijom ima krucijalnu ulogu u pomorskoj navigaciji, kako na dubrovačkom području, tako i u navigaciji općenito, obzirom da se nalazi na samom ulazu u teritorijalno more Republike Hrvatske.

- Spletom nesretnih okolnosti, odnosno iznenadnim zdravstvenim problemima jednog od članova posade brze brodice Plovnog područja Dubrovnik, brze brodice koja je neophodna za održavanje svih objekata pomorske signalizacije na ovom dijelu Jadrana, u mjesecu rujnu 2021. g. svjetionik Sv. Andrija ostaje bez svjetioničarske posade. Već nezavidnoj situaciji dodatno je doprinijela i situacija s COVID19 pandemijom, pa je jedino rješenje u tom trenutku bilo, kako bi se sigurnost plovidbe zadržala na propisanoj razini, svjetioničara s navedenog svjetionika premjestiti na radno mjesto člana posade brze brodice - pojašnjava za Morski HR rukovoditelj Sektora sigurnosti plovidbe u Plovputu Split, Ivan Karin.

- Važno je naglasiti kako je u periodu dok je svjetionik bio bez svjetioničara, kao što je ranije spomenuto, sigurnost plovidbe bila na najvišoj razini, a tome su doprinijeli moderni tehnički sustavi i suvremena oprema, kao što je Sustav daljinskog nadzora, koji dežurnim operatorima u Splitu 24 sata dnevno prikazuje ažurne podatke o stanju opreme na objektu. Sigurnosti plovidbe doprinosi i postojanje pomoćnog svjetla, AIS AtoN uređaj i drugi popratni instalirani sustavi na svjetioniku. Također, u navedenom periodu djelatnici Plovnog područja Dubrovnik vršili su dodatne obilaske svjetionika, kao i radove redovnog održavanja, kako bi se objekt i oprema zaštitili od eventualnog propadanja ili devastacije.

Unatoč svemu navedenom, Plovput je donio odluku da se na pomorski svjetionik Sv. Andrija vrati svjetioničarska posada, prvenstveno zbog održavanja svjetionika, ali i zaštite i očuvanja kulturne baštine Republike Hrvatske, pa je od 01. kolovoza ove godine na Sv. Andriji opet prisutna svjetioničarska posada.

Navedeno je nastavak ranije započetog, obzirom da je nekoliko mjeseci ranije, iz istih razloga, zaposlen novi svjetioničar na svjetioniku Sv. Ivan na pučini, plovno područje Pula. Zapošljavanjem dvojice novih svjetioničara, u Hrvatskoj danas postoji 16 svjetionika s posadom, odnosno taj posao radi sveukupno 24 svjetioničara. Dugoročni je plan zadržavanje svjetioničarske posade na svim tzv. vanjskim svjetionicima, kao što je, primjerice, Palagruža. Osim za sigurnost plovidbe i održavanje svjetionika, svjetioničari su na ovim svjetionicima važni i za čuvanje morske granice Republike Hrvatske, što se u praksi u više navrata pokazalo vrlo važnim - pojašnjava Karin.

Koncesije svjetionika - Isplativ model za trajno rješenje skupe obnove i održavanja

- U ovom kontekstu bitno je spomenuti i koncesije svjetionika, kao dokazano dobar i za državu ekonomski isplativ model za trajno rješavanje skupe obnove, uređenja i održavanja objekata, na čemu se aktivno radi u smislu rješavanju zakonske regulative, na čelu s resornim ministarstvom.

Osim svjetionika sa svjetioničarskom posadom, na Jadranu postoji i niz svjetionika koji su desetljećima napušteni i devastirani. Svjesni svoje uloge u ovom kontekstu, u Plovputu je prije nekoliko godina pokrenut projekt obnove svjetionika, po modelu „jedan svjetionik godišnje“, sukladno financijskim mogućnostima Društva. Vođeni time, prvi svjetionik na kojem su sanirana oštećenja je najstariji hrvatski svjetionik iz 1818. g., Savudrija.

Prošle godine započeta je obnova svjetionika Otočić Daksa, radovi su uspješno privedeni kraju, a svečano otvaranje svjetionika uslijediti će u narednih nekoliko mjeseci. Svjetionik Otočić Daksa, kao i većina drugih svjetionika predstavlja kulturno dobro, pa se njihova rekonstrukcija izvodi striktnim zadržavanjem tlocrtnih i visinskih gabarita svjetioničarske zgrade, poštujući obilježja gradnje i oblikovanja. Nakon obnove u ovom svjetioniku predviđeno je uređenje izložbenog prostora u kojem bi se, među ostalim, prezentirao izgled svjetionika i život svjetioničara na istočnoj obali Jadrana.

Ove godine u tijeku su aktivnosti na obnovi svjetionika Rt Vnetak, koji se nalazi u pulskom plovnom području te je, nažalost, potpuno devastiran. Zanimljivost ovog svjetionika je da je slijedeće godine 150. godišnjica od izgradnje i puštanja u rad istoga. Nadalje, 2023. g. je u planu obnova svjetionika Otočić Trstenik, koji se nalazi u riječkom plovnom području i desetljećima je u devastiranom stanju.

Sve navedene obnove financira Plovput vlastitim sredstvima, obzirom da sredstva iz EU fondova, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, unatoč brojnim pokušajima nisu realizirana, a vrijednost obnove jednog svjetionika kreće se od 1 do 3 mil. kn, ovisno o veličini i stanju pojedinog objekta. Zbog navedenog u Plovputu se iskreno nadamo kako će  rad na zakonskoj regulativi upravljanja svjetionicima biti okončan u što skorijem vremenu, a sve kako bismo mogli nastaviti sa započetim smjerom uređenja i obnove svih svjetioničarskih zgrada - kazuje nam Ivan Karin iz Plovputa.

Koliko je i u 2022. godini, unatoč modernoj tehnologiji, na pučinskom otoku potreban čovjek, govori i najsvježiji slučaj s otoka Sušca, kad je upravo zahvaljujući svjetioničaru Luki Tomiću, spašena talijanska obitelj, koja se iz nekog razloga nepripremljena, odlučila verati po opasnim klisurama usred ničega. Uz obnovu potpuno devastiranog svjetionika Daksa na otočiću ispred dubrovačke luke Gruž, ovo su svakako lijepe vijesti.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ: