Predsjednik Udruge HELP: "Da pulska bolnica ima helidrom, tada bi bila spremna primiti i spasiti i najugroženije pacijente"

Ovog tjedna hrvatska Vlada trebala bi dati suglasnost za sklapanje ugovora s izvršiteljima helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) u Hrvatskoj. Time bi konačno krenuo u realizaciju dugoočekivani projekt vrijedan 63 milijuna eura koji, po svemu sudeći, i neće značiti neke prevelike novosti za Istru, iako je perjanica hrvatskog turizma.

Naime, bez baza HEMS-a na području Istre i bez helidroma na ili blizu pulske bolnice, pomoć cestovnim putem i dalje će biti najbrža za životno ugrožene pacijente.

Na provedenoj javnoj nabavi odabrana je zajednica triju ponuditelja Eli Friuli iz Italije, Eliance Helicopter global services iz Španjolske i Eli-Adriatik iz Hrvatske i to po dva poziva – za kontinentalnu Hrvatsku s HEMS bazama u Zrakoplovno-tehničkom centru Velika Gorica i Zračnoj luci Osijeku, i za obalni dio Hrvatske, s bazama na aerodromu na Braču i Zračnoj luci Rijeka u Omišlju na Krku. I dok je za kontinentalnu Hrvatsku predviđen samo dnevni rad, za priobalnu Hrvatsku hitna helikopterska služba trebala bi biti dostupna 24 sata, sedam dana tjedno, piše Istra24.

Ugovor bi se sklopio na sedam godina, a služba bi trebala biti ustrojena u roku od šest mjeseci za dnevni dio, a u roku od 12 mjeseci i za noćni. To znači da bi možda od idućeg ljeta Hrvatska mogla računati na helikoptersku hitnu medicinsku pomoć barem tijekom dana, a u prilog tome ide i činjenica što je odabrana zajednica sudjelovala 2015. godine i u pilot-projektu pa bi im mnoge situacije trebale već biti poznate.

- Mi smo se, kao udruga, zalagali da se predvidi u tih pet do sedam godina postepeno ustrojavanje sve više hrvatske službe, jer bi nam to trebalo biti u interesu, ali to nije prošlo. Tako da sada, do kraja kolovoza, slijedi potpisivanje ugovora, a onda od ljeta, nadamo se, početak rada. Izvršitelji imaju obvezu osigurati helikoptere, obučiti pilote, tehničare za održavanje helikoptera i pilote, i to dva pilota za noćni rad, a jednog za dnevni. Ministarstvo zdravstva dužno je pak obučiti liječnike, medicinske sestre i medicinske tehničare i to upravo za određeni tip helikoptera koji će se koristiti. Jednim dijelom je to učinjeno i 2015. godine, ali treba vidjeti gdje su ti liječnici i medicinske sestre danas i jesu li dostupni za pristupanje ovoj službi - kaže za Istru24 Mladen Tureček, predsjednik udruge HELP – Helikopterima liječnici pomažu.

Problem je, kaže, što unatoč opetovanom upozoravanju, Ministarstvo nije pripremilo baze niti helidrome na koje bi ti helikopteri slijetali.

Zašto bolnica u Puli nema helidrom?

- Zorno je to na primjeru Istre. S HEMS bazom planiranom na Krku, helikopterska služba neće moći životno ugroženim pacijentima u Istri osigurati zbrinjavanje unutar 'zlatnog sata' koji im daje puno veće šanse za preživljavanje i smanjivanje stope invaliditeta, a posljedično i manje troškove za državu. Također, baš kao i za cestovnu pomoć, trebalo bi i za helikoptersku službu osigurati prekograničnu suradnju s bolnicom u Izoli za životno ugrožene pacijente na sjeverozapadu Istre. Za novu bolnicu u Puli svojevremeno je u projektu bio helidrom na zgradi, ali se o tome prestalo govoriti. No, on bi svakako trebao postojati, ako ne na zgradi, a onda vrlo blizu da bi se pacijent što prije mogao zbrinuti - kaže Turuček.

Heliodrom u sklopu pulske bolnice bio je u planu, ali o tome se prestalo govoriti

- Istra je vrlo specifična i ako se netko ozljedi u Savudriji, ova relacija Krk – Savudrija - Rijeka jednako je – smrt pacijenta! Da pulska bolnica ima helidrom, tada bi bila spremna primiti i spasiti i najugroženije pacijente, bez obzira radi li se o moždanim i srčanim udarima ili pak politraumama. Ovo što Pula nema helidrom je katastrofa jer se neće na najbolji mogući način iskoristiti helikopterska hitna medicinska služba, tvrdi Tureček i dodaje da isti problem ima i Rijeka jer helikopteri slijeću na Deltu odakle se pacijenti kolima hitne pomoći prevoze do najbliže bolnice, a to traje 7, 8 minuta što je i opet predugo.

Istra je perjanica turizma, dodaje, i ponuditi takvu zdravstvenu uslugu gostima koji u svojim zemljama već godinama imaju ustrojenu helikoptersku hitnu medicinsku pomoć, značilo bi podizati kvalitetu destinacije i davanje sigurnosti turistima. Međutim, nadodaje, Hrvatska je imala priliku riješiti mnoge nedoumice i prije raspisivanja tendera, ali je to propustila učiniti pa se još uvijek o mnogim stvarima govori u futuru.

Iz Ministarstva zdravstva pak ističu da će helikopterska služba biti stacionirana pored aerodroma i da će imati prednost pri uzlijetanju. Također, kažu, projekt počinje s četiri baze, ali će se to i dalje razmatrati. Kao kriteriji širenja i formiranja stalnih lokacija standardiziranih samostojećih baza za helikoptere hitne pomoći uzimat će se u obzir radijus od 85 nautičkih milja što je 30 minuta leta helikoptera (što se odnosi prvenstveno na otoke), potom najveća moguća pokrivenost stanovništva i turista hitnom službom te brojnost turističkih sadržaja i razvijenost cestovne mreže kao faktora koji utječe na učestalost prometnih nesreća.

Tako bi do kraja ove godine trebala biti poznata mreža stalnih standardiziranih samostojećih baza za cijelo područje Republike Hrvatske. Što će to značiti konkretno za Istru, za sada nitko niti u Istri ne zna.

- Istina je da mi dosad nikakve informacije o helikopterskoj hitnoj medicinskoj službi nismo dobili, niti nas je itko obavijestio da to kreće i da bi Opća bolnica Pula trebala nešto učiniti da se po tom pitanju pripremi - kaže županijska pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb dr. Gordana Antić.

Kako bilo, dodaje, trenutno s bazom na Krku, Istri helikopterska služba i ne znači puno jer pomoć puno brže stiže cestovnim putem.

Ako je unesrećeni u Poreču, dok se digne helikopter na Krku, dok dođe do Poreča, ukrca unesrećenog, preveze ga do Rijeke pa vozilom do tamošnjeg kliničkog centra... mi ga vozilom hitne pomoći u Rijeku prebacimo za 20-ak minuta brže u odnosu na helikopter. S druge strane, predviđeni su novi, manji helikopteri koji su puno okretniji i brži, mogu praktički sletjeti na malu površinu, nekome u dvorište, na brdo, direktno na cestu, recimo Ipsilon, i doći odmah do unesrećenog i to je njihova velika prednost. Međutim, potrebna nam je HEMS baza, recimo, u Pazinu ili još bolje u Puli, u sklopu Zračne luke, ističe županijska pročelnica dr.Gordana Antić.

Županijska pročelnica za zdravstvo dr. Gordana Antić Foto: M.ANGELINI
Tada bi, dodaje, helikopterska služba imala smisla za Istru.

- Stvarno nema logike da u Istri nije predviđena baza, a je u Osijeku gdje su u krugu 100 kilometara pet općih bolnica i jedan klinički bolnički centar ili u Zagrebu gdje su sve klinike na malom području?! Za sada, dok čekamo odgovor o ustroju helikopterske hitne pomoći, valja podsjetiti da smo ustrojili i vrlo učinkovitu prekograničnu suradnju s Općom bolnicom u Izoli, gdje zbrinjavamo životno ugrožene pacijente sa sjeverozapadnog dijela Istre. Ostaje nam vidjeti kakvi su daljnji planovi za razvoj HEMS-a - rezimirala je dr. Antić za Istru24.

Valja spomenuti i da će prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, od 1. siječnja iduće godine Opća bolnica Pula potpasti pod nadležnost države pa će se možda tada više znati o budućim planovima i razvoju ove najveće zdravstvene ustanove u Istarskoj županiji.

I.B.