Prihodi od priveza luksuznih jahti uz popularnu splitsku šetnicu ove su godine rekordni!

SPLIT - Usprkos činjenici da turistička sezona još uvijek nije gotova, da nautičari i dalje pristižu, ova je godina, kad je privezivanje na splitskoj Zapadnoj obali u pitanju, već sada rekordna po zaradi – rekao je Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije koja ima pravo upravljanja tim privezištem.

Prema Maroevićevim riječima, do sada je rekordna godina bila ona kad je “Splitska obala”, dok je imala koncesiju na Zapadnoj obali, uprihodila oko 4,1 milijun tadašnjih kuna (nešto više od 544 tisuće eura).

– Ove godine imat ćemo duplo – kaže Maroević za Slobodnu Dalmaciju.

No, moglo se čuti kako se nautičari žale na visoke cijene privezivanja na Zapadnoj obali i kako Split (Zapadnu obalu) po skupoći priveza svrstavaju uz bok talijanskom Porto Cervu, španjolskoj Mallorci ili francuskoj Nici.

Foto: Splitska obala

Jeftiniji od ACI-ja

– Ni približno nismo skupi kao oni. Naše su cijene čak niže za nekoliko postotaka i od cijena koje ima ACI. Mi smo se ravnali po njihovim cijenama – govori Maroević.

Za iduću sezonu napokon bi trebao biti postavljen sidreni sustav o kojemu je proteklih 10-ak godina često govorio bivši splitski gradonačelnik Željko Kerum. On je inzistirao na tome da se postavi kolpomorto kako bi se velike jahte vezivale krmom ili u četverovez za Zapadnu obalu.

Na taj bi način zarada bila kudikamo veća nego kad se brodovi bokom vezuju za kraj. No očigledno nitko od odgovornih proteklih godina nije razumio tu tematiku ni računicu, pa su se jahte i dalje vezivale bočno, a prošlu, 2022. godinu uopće nisu ni plaćale vezivanje jer nije bio poznato kome bi trebalo platiti.

Tako je od otvaranja Zapadne obale do kolpomorta trebalo proći više od 10 godina. Koliko je novca tu izgubljeno, nitko nikada neće znati.

– Za iduću sezonu imat ćemo sidreni sustav da se jahte mogu vezivati u četverovez od hotela “Ambasador” do Inine benzinske crpke na Zapadnoj obali. Dalje, od benzinske crpke do pred Banovinu brodovi će se i dalje vezivati bokom, iako bi ih se i tamo mogli vezivati krmom.

No, zbog blizine ACI-jeve marine na tom dijelu Zapadne obale sigurnije će biti vezivanje bokom. Ne znamo koliko će još biti sidrenih sustava, ali računamo na 40-ak – zaključio je Domagoj Maroević.

D.G.