Prijeti li Vlada samo riječima ili ima načina za vraćanje cijena na staro?

Već danima se građani žale da su brojni trgovci, ugostitelji i obrtnici neopravdano digli cijene, pod krinkom preračunavanja u novu valutu. Do 15. siječnja traje prijelazno razdoblje u kojemu građani mogu plaćati i kunama i eurima, a ostatak dobivati natrag u eurima.

Plenković je u srijedu navečer, nakon prethodne verbalne paljbe ministra gospodarstva Davora Filipovića po trgovcima, poručio kako ne dolazi u obzir da se veliki uspjeh (uvođenje eura, op.a.) pretvori u lopovluk, bezobraštinu i profiterstvo te da će već danas biti donesene mjere koje će to i spriječiti, piše N1.

Onima koji ne vrate cijene ukida se jeftina struja

Prema neslužbenim informacijama iz Vlade na sjednici će se donijeti zaključak s pet točaka, a riječ je o kombinaciji pritiska različitih inspekcija i potencijalnog ukidanja mjera tvrtkama, među kojima je i ograničenje cijena energenata i subvencija, koje su donesene kao pomoć tvrtkama u krizi.

Vladina ideja je da tvrtke koje budu kršile zaključke Vlade o formiranju cijena mogu ostati bez pomoći koja im je uvedena tijekom krize, prije svega poskupljenja energenata.

Mnogi, kad je u pitanju uvođenje eura i poskupljenja koja ga prave, smatraju da Vlada prijeti praznom puškom kad govore o mjerama koje će uvesti da bi to spriječili, ali očito je da Vlada ima alate u rukama.

Pitanje je zašto ih nije primijenila još prije ove krize, kad su mnogi upozoravali da će biti problema. Možda bi i inflacija bila niža da se to držalo pod kontrolom. Ovaj dominoefekt doveo je do trenutačne stope inflacije koja nije na razini država u eurozoni. U eurozoni inflacija ima negativan trend, cijene hrane opadaju dok je iluzorno očekivati da će se takvo nešto dogoditi u Hrvatskoj.

Da je Vlada ograničila trgovačke marže i kontrolirala ih na način kao što su se kontrolirale cijene goriva, da se, primjerice, propiše da marže mogu porasti samo jednom mjesečno i za određeni postotak, onda bi taj rast bio usporen.

Očito je da Vlada ipak razmišlja o tome da uvede mjere koje bi mogle nešto promijeniti. Andrej Plenković gotovo je osobno doživio kao uvredu ovo što su napravili neki trgovci, proizvođači, ugostitelji i ostali, a možda i s pravom.

I mi smo, kao obični mali ljudi i potrošači, kao uvredu doživjeli to što nas u nekima od tih mjesta gdje svakodnevno kupujemo doživljavaju kao idiote i stavljaju cijene koje ne mogu imati nikakvog ekonomskog opravdanja, piše N1.

Iako kažu da je smiješno govoriti o poskupljenju jer je ovo tržišna situacija, ovo nije uobičajena tržišna situacija, a povod svemu je rat u Ukrajini. A ako smo već pokušali nalijepiti etiketu onima koji su dobrim poslovanjem zaradili više i od njih uzeli nekakav krizni porez, možda je ovo trenutak da se uzme i od onih koji su neopravdano podigli marže.

Privremeni dvojni optjecaj kune i eura olakšava zamjenu preostalih kuna i prilagodbu euru, no blagajnice u trgovinama moraju do 15. siječnja preračunavati valute i vraćati ostatak u eurima, što mnogima stvara poteškoće, ali trgovina ide uz neka neočekivana iznenađenja.

Fiksni tečaj konverzije iznosi 7,53450 kuna za euro, šapću blagajnice u jednom zagrebačkom supermarketu, preračunavajući brzo i spretno i oslanjajući se na kalkulatore valuta. Nije im, kažu, lako. Ako pogriješe s vraćanjem kusura, razliku moraju namiriti iz vlastitog džepa.

Uži tim Vlade je na sastanku u srijedu navečer dogovorio mjere kojima će se boriti protiv onih koji bezrazložno dižu cijene nakon uvođenja eura.

Na sjednici u četvrtak usvojit će se Zaključak koji će sadržavati pet točaka. Pa će tako Vlada navesti da se sve cijene u trgovini i uslužnim djelatnostima moraju vratiti na razdoblje od prije Nove godine.

Nadležni za nadzor cijena bit će Državni inspektorat, Carinska i Porezna uprava. Formirat će se platforma za praćenje cijena i usluga, o kojoj zasad nema puno detalja kako će funkcionirati.

Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede da prati cijene što se tiče prehrambenog sektora.

Zaključno, oni poslovni subjekti koji će kršiti Zaključak Vlade podliježu sankcijama na način da za njih neće vrijediti odluka o pomoći Vlade u vezi energenata, što će nadzirati Ministarstvo gospodarstva, piše N1.

I.G.