PRIJETNJA EKOSUSTAVU - Na ogromnoj tihooceanskoj nakupini smeća stvara se novi život!
Veliki tihooceanski otok smeća postao stanište novim vrstama koje se ovdje i razmnožavaju. Plastika postaje dom novih mješavina obalnih i morskih vrsta koje bi mogle povećati izglede bioloških invazija i opustošiti ekosustave.
Veliki tihooceanski otok smeća velika je nakupina smeća, uglavno plastičnog otpada koj pluta središnjim dijelom Tihog oceana. Prostire se na više od 1,6 milijuna četvornih kilometara na području između Kalifornije i Havaja.
U velikoj mjeri uništava ekosustav i uzrok je velikog broja smrti kitova, dupina, morskih ptica i drugih životinja koji obitavaju u oceanskom prostoru.
S druge strane, otkriveno je kako je ovaj otok smeća postao stanište za neke nove vrste. Znanstvenici su dugo vjerovali da se biljke i životinje prenose diljem svijeta na plutajućoj vegetaciji ili plovućcu, površinskoj eruptivnoj stijeni, skrutnutom šupljikavom tijelu ili pjeni nastaloj naglim hlađenjem lave koja pluta površinom mora.
Međutim, ove prirodne splavi relativno brzo propadaju, a plastika traje desetljećima, pružajući plutajuće domove nikad prije viđene dugovječnosti i povećavajući rizik od širenja invazivnih vrsta.
- Mi zapravo stvaramo nove zajednice u otvorenom oceanu - kaže morska ekologinja Linsey Haram.
Plastika postaje dom čudnih novih mješavina obalnih i morskih vrsta koje bi mogle povećati izglede bioloških invazija i opustošiti obližnje ekosustave.
Znanstvenici već dugo znaju da stvorenja poput crva, rakova i mekušaca mogu za svoj dom izabrati plastične ostatke. Životinje su čak prešle Tihi ocean na ovakvim 'splavima' nakon razornog tsunamija koji je pogodio Japan 2011.
Ali novo istraživanje objavljeno 17. travnja 2023. u časopisu Nature Ecology & Evolution dodaje dva detalja koja bi mogla biti zabrinjavajuća za postojeće ekosustave.
Prvo - otkriva da plastika pruža dom obalnim vrstama koje mogu bujati u otvorenom oceanu tisućama milja od obale, i drugo - neke od ovih vrsta razmnožavaju se unatoč tome što su daleko od kopna gdje bi se inače razmnožavale.
Oko 70 posto krhotina koje su istraživači analizirali nosi najmanje jednu vrstu koja se obično nalazi u obalnim vodama.
Plastika ne nosi samo obalne vrste u more, također stvara neprirodna susjedstva koja istraživači nazivaju 'neopelagičnim zajednicama', prenosi Scientific American.
- Ono što je novo, 'neo', je da sada - vjerojatno zbog plastike - vidimo obalne vrste i ove domaće pelagične vrste zajedno, prilično često u interakciji na krhotinama - pojašnjava Haram.
Ona i njezini kolege pronašli su znakove da se te obalne vrste razmnožavaju što može upućivati na to da preseljenja potpomognuta plastikom nisu nužno privremena. A ovaj otok smeća ne mora nužno ostati ondje, već može stići do obala gdje bi se nove vrste mogle nastaniti.
- Ako se mogu razmnožavati, mogu se i širiti. A ako se mogu širiti, mogu izvršiti invaziju - smatra Linda Amaral-Zettler, morska mikrobiologinja na Kraljevskom nizozemskom institutu za istraživanje mora.
Novi rad naglašava drugačiji način na koji problem plastike ometa prirodni okoliš, onaj izvan dobro publicirane štete koju nanosi vrstama kao što su ribe, kornjače i morske ptice.
- U ovom trenutku znamo mnogo o zapetljanju i gutanju, ogromnim negativnim utjecajima koji proizlaze iz toga - kaže Haram.
Novo istraživanje trebalo bi nas osvijestiti da znamo više nego dovoljno o drugoj vrsti štetnosti plastičnog onečišćenja te da je potrebna hitna reakcija.
Ovo je još jedno upozorenje da moramo poduzeti drastične korake kako bismo smanjili količinu plastičnog otpada koji odlazi u ocean jer kada se nađe na otvorenom oceanu, prekasno je, upozoravaju znanstvenici.
B.K.
PROČITAJTE JOŠ: