PRIRODNI FENOMENI Što su munje, grmljavina ili grom iz vedra neba?

Ljeto je godišnje doba kada su nad našim područjima grmljavinske nestabilnosti relativno česte, osobito kada ljeto obilježavaju česti prodori vlažnog zraka, kao što je to slučaj u dosadašnjem tijeku ljeta.

Munja je oduvijek fascinirala i plašila čovjeka, zaokupljala je njegovu maštu. Čak ni danas ta pojava nije sasvim objašnjena i još uvijek znanstvenici pokušavaju shvatiti i objasniti neke pojave vezane za udar munje. U antičko doba munja i grmljavina su bili znaci božanskog djelovanja. Starim Grcima munja je bila jedno od Zeusovih oružja. Slično je bilo u kulturama i religijama većine starih naroda, a razna praznovjerja su se održala gotovo do današnjih dana. Sredinom 18. stoljeća Benjamin Franklin je dokazao da je munja električna pojava. Novija istraživanja munja idu u više pravaca. Jedan od njih je razvoj mreže uređaja za detekciju i registraciju munja, koja omogućava da se s jednog mjesta pregledno prati situacija na većem području. Drugi važan pravac istraživanja je pokušaj da se što bolje snime i matematički opišu pojave pri udaru munja, piše Dalmacija danas.

Pri izučavanju tih pojava koriste se umjetno izazvane munje. Pogledajmo što kaže službena terminologija opisana u DHMZ-ovoj tablici:

GRMLJAVINA – Vidi se munja i čuje grmljavina MUNJA,

SIJEVANJE – Vidi se iskra, ali ne čuje buka GROM – Zvuk i bljesak su istovremeni (udar je vrlo blizu)

GRMLJENJE – Čuje se buka, ali ne vidi iskra

KUGLASTA MUNJA – Užareni, električno nabijeni prostor plina, svijetli u mraku, može ući u kuću kroz zatvoreni prozor, ispariti kantu vode i slično.

Munja je dakle svjetlost koja nastaje električnim pražnjenjem u zraku, u oblacima ili između oblaka.

Zvuk koji tada čujemo, a nastaje zbog naglog širenja zračnog kanala kako bi struja prošla kroz njega, naziva se grmljenje.

Munju i grmljenje zajedno zovemo grmljavinom.

Grom je električno praženjenje na zemlji odnosno udar munje u zemlju ili predmet na zemlji.

“Grom iz vedra neba”

Postoje brojne vrste munja, a vjerojatno su oku najspektakularnije “pozitivne munje”. Vjerojatno ste čuli za izraz “grom iz vedra neba”, a to nije ništa drugo nego pozitivna munja. Munja, naravno, nije doslovno nastala iz vedrog neba, nego je nastala u prilično udaljenom kumulonimbusu koji se “skriva” iza horizonta, pa netko zaista može imati dojam da se munja pojavila iz vedrog neba. Visokonaponske ili pozitivne munje obično nastaju u gornjem dijelu kumulonimbusa (nakovnju), putuju i do nekoliko kilometara vodoravno te zatim skreću do tla. One čine manje od 5% svih munja. Zbog puno većeg prijeđenog puta, te munje obično nose 6 do 10 puta više naboja, njihov je napon također znatno veći, a obično traju i oko 10 puta duže. Bljeskovi takvih munja stvaraju velike količine niskofrekventnih (ELF i VLF) radiovalova. Zbog svoje velike snage, visokonaponske munje su jako opasne, posebno za avione jer još uvijek ne postoji dovoljna zaštita za njih, pojašnjava Dalmacija danas.

Hvarski fotograf i lovac na oluje, Jakša Kuzmičić, u noći s nedjelje na ponedjeljak snimio je pozitivnu munju, a video savršeno pojašnjava kako nastaje “grom iz vedra neba”:

Osim ove kratke, ali edukativne snimke, Kuzmičić je snimio i atraktivan timelapse nevremena na otoku Hvaru.